Demokracija u opasnosti? Steffen Mau upozorava na polarizaciju!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Steffen Mau je na čelu Instituta Max Planck u Göttingenu od listopada 2025. i raspravlja o društvenoj polarizaciji i demokraciji.

Steffen Mau leitet seit Oktober 2025 das Max-Planck-Institut in Göttingen und diskutiert gesellschaftliche Polarisierung und Demokratie.
Steffen Mau je na čelu Instituta Max Planck u Göttingenu od listopada 2025. i raspravlja o društvenoj polarizaciji i demokraciji.

Demokracija u opasnosti? Steffen Mau upozorava na polarizaciju!

U pronicljivom intervjuu, sociolog Steffen Mau rasvjetljava izazove s kojima se naša demokracija trenutno suočava. Kao novi voditelj Instituta Max Planck u Göttingenu i član Savjetodavnog vijeća savezne vlade za integraciju i migraciju, Mau je iznio neka važna zapažanja. Ističe da društvene podjele nisu tako izražene kako se često tvrdi. Zapravo, postoji “tiha sredina” koja se često povlači u pretjeranim raspravama. Ovo je osobito relevantno kada se uzme u obzir razvoj događaja u posljednjih nekoliko godina, u kojima je polarizacija povećana, također zbog društvenih medija i slabosti stranaka, javlja LVZ.

Ova tiha sredina je fenomen koji Mau vidi kao ključan za opće dobro. Predlaže jačanje vijeća građana kako bi ovaj centar bio vidljiviji i poboljšala komunikacija s javnošću. Također žali zbog smrti regionalnih novina, jer je medijski publicitet neophodan za funkcionalnu demokraciju. Gubitak ovih platformi mogao bi dovesti do daljnjeg slabljenja političkog centra, rekao je Mau.

Društveni mediji: prokletstvo ili blagoslov?

Društveni mediji su dvosjekli mač. Revolucionirali su način na koji konzumiramo i distribuiramo informacije, omogućivši povezanost koja je prije dva desetljeća bila nezamisliva. Kao Federalna agencija za građansko obrazovanje opisuje, društveni mediji imaju potencijal i demokratizirati i fragmentirati javnu sferu. Dok daju glas nekim društvenim pokretima, kritičari upozoravaju na opasnost od dezinformacija i posljedičnih podjela u društvu.

Korištenje društvenih medija posebno je snažno među mladima: 88% osoba u dobi od 14 do 29 godina aktivno je na tjednoj bazi. Te mreže često predstavljaju platformu za ekstremne stavove, što je posebno vidljivo u AfD-u. Stranka i njezina omladinska organizacija Junge Alternative iznimno su aktivne na platformama poput TikToka, što ih čini dominantnom snagom u digitalnom krajoliku, prenosi Tagesschau.

Utjecaj na izbore i formiranje mišljenja

Ali koliki utjecaj imaju društveni mediji na odluke birača? Stručnjaci se ne slažu. Judith Möller sa Sveučilišta Duisburg-Essen napominje da bi utjecaj društvenih medija na savezne izbore 23. veljače 2026. mogao biti mali, dok Andreas Jungherr ističe da formiranje mišljenja dugoročno ovisi o kumulativnim informacijama. To znači da društveni mediji možda neće izravno utjecati na pojedinačne izborne odluke, ali mogu imati trajan utjecaj na političku percepciju. To je ocjena Tagesschaua.

S obzirom na ovu složenost, za tradicionalne stranke bitno je poboljšati svoje strategije društvenih medija. Medijski znanstvenik Philipp Müller poziva da se ti kanali više koriste za potporu pluralističkoj demokraciji. S obzirom na sve veći utjecaj desničarskih ideologija u ovim prostorima, uključujući pitanja rasne i rodne diskriminacije, društvu je potrebna dobra sposobnost razlikovanja između različitih arena rasprave. Upozoravaju i stručnjaci da nereflektirano izvještavanje o lažnim informacijama može ih još više proširiti.

Izazov je velik, ali Mau daje razlog za nadu. Angažirani građani predani općem dobru mogli bi biti ključ za konsolidaciju političkog centra i jačanje naše demokracije. U ovoj dinamičnoj i često žustroj kulturi debate, važno je pronaći glas za ovu tihu sredinu i pozvati medijske profesionalce da budu odgovorni prema informacijama koje šire.