Suche
Mein Konto
Hrana i identitet: Kako naši obroci oblikuju naše emocije
Psihologija prehrane u Göttingenu: Thomas Ellrott ispituje kako hrana oblikuje identitet i promiče emocionalne veze.
Hrana i identitet: Kako naši obroci oblikuju naše emocije
Važnost prehrane za naš identitet i društvene odnose često se podcjenjuje. Thomas Ellrott, voditelj Instituta za psihologiju prehrane na Sveučilištu Georg-August u Göttingenu, rasvjetljava emocionalne aspekte prehrane. U nedavnom članku na Göttinger Tageblattu objašnjava da prehrana nije samo biološki proces, već uključuje i jake emocionalne i socijalne komponente. Zajednički obroci jačaju naše društvene veze i predstavljaju važan dio našeg identiteta. Različiti stilovi prehrane kao što su veganski, vegetarijanski ili bezglutenski također mogu biti izraz individualne pripadnosti, što utječe na osobne odluke o konzumaciji.
Ali kako nastaju te ideje? Nutricionistička psihologija, kako je dokumentirano na Wikipediji, promatra ponašanje u ishrani kao biopsihosocijalni proces. To znači da naš izbor hrane ne ovisi samo o gladi i sitosti, već uključuje i emocionalne i kulturne utjecaje. Ellrott jasno kaže da se mnogi ljudi definiraju svojim prehrambenim odabirom. Sretni entiteti za stolom, kako kaže Ellrott, stvaraju uspomene i jačaju obiteljske i prijateljske veze. Trećina ljudi bira određene namirnice iz zdravstvenih razloga, druga trećina želi se zdravije hraniti, ali te namjere teško provodi u svakodnevnom životu.
Utjecaj emocija i navika
Mnoge su emocije povezane s ponašanjem u ishrani, koje se često čine nesvjesnima. Međuobrok se često događa u prolazu, dok se glavni obroci shvaćaju svjesnije. Važna točka koju Ellrott ističe jest da se ljudi često ponašaju drugačije od onoga što bi njihovo znanje sugeriralo. Emocije i navike često dominiraju našim prehrambenim ponašanjem. Na primjer, roditelji su ključni autoritet kada je u pitanju modeliranje zdravstvenog ponašanja kod djece. Autentično potrošačko ponašanje roditelja može biti presudno u promicanju zdravih obrazaca prehrane.
Psihološka osnova prehrambenog ponašanja je složena. Trokomponentni model, koji je razvio Volker Pudel, objašnjava kako unutarnji signali poput gladi i sitosti, vanjski podražaji poput obrazovanja i racionalnih stavova oblikuju prehrambeno ponašanje. Upravljanje stresom također igra važnu ulogu - oni koji jedu frustraciju imaju tendenciju regulirati svoje emocije hranom, često nezdravom alternativnom hranom.
Na putu ka zdravoj ishrani
Nažalost, jednostavan cilj zdrave prehrane za mnoge je izazov. Trećina stanovništva želi se zdravije hraniti, ali u tome ih usporava užurbana svakodnevica. Ovdje može biti dragocjena podrška nutricionističkih psihologa. Zdravije prehrambene navike mogu se promicati raznim intervencijama koje se bave individualnim obrascima prehrane i emocionalnim okidačima. Na primjer, kognitivna bihevioralna terapija i mjere socijalne podrške pokazale su se posebno učinkovitima.Bliska veza između mentalnog zdravlja i prehrambenog ponašanja je nepogrešiva.
Budućnost nutricionističke psihologije je obećavajuća: doprinijet će poboljšanju općeg zdravstvenog stanja i pružiti ciljanu pomoć oboljelima od poremećaja hranjenja. Thomas Ellrott i njegov tim zalažu se za veću svijest društva o emocionalnim i društvenim aspektima prehrane te naglašavaju potrebu za holističkim pristupom promicanju zdravlja.