Sigurno u javnom prijevozu? Hamburg raspravlja o ženskim kočijama i zaštitnim mjerama!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Žene u Hamburgu često se noću ne osjećaju sigurno u javnom prijevozu. Zahtjevi za ženskim kočijama i većom sigurnošću sve su glasniji.

Hamburgs Frauen fühlen sich nachts im ÖPNV oft unsicher. Forderungen nach Frauenwaggons und mehr Sicherheit werden laut.
Žene u Hamburgu često se noću ne osjećaju sigurno u javnom prijevozu. Zahtjevi za ženskim kočijama i većom sigurnošću sve su glasniji.

Sigurno u javnom prijevozu? Hamburg raspravlja o ženskim kočijama i zaštitnim mjerama!

Posljednjih godina sve je važnije pitanje sigurnosti u lokalnom javnom prijevozu. Osobito se žene noću često osjećaju nesigurno, kao što pokazuje opsežna studija. Glasno Fink Hamburg Korištenje podzemne željeznice i S-Bahna u gradovima poput Hamburga nije bez problema: stres, gužva i agresivno ponašanje često dominiraju slikom, osobito u večernjim satima.

Zabrinjavajuća studija Federalnog ureda kriminalističke policije (2020.) pokazuje da se preko 66% ispitanih žena noću osjeća nesigurno u javnom prijevozu. To objašnjava i izjavu Doruntine Bajraktaraj, Hamburžanke, koja je nakon vlastitih iskustava s maltretiranjem u vlaku pozvala na ženske vagone. Sada je uspjela mobilizirati preko 38.000 pristaša za svoju peticiju.

Potražnja za ženskim kočijama

Ideja ženskih kočija već je raširena u Japanu, a Bajraktaraj ih vidi kao moguće rješenje za povećanje zaštite žena. Zahtjev Ette Hallenga iz savjetovališta za žene u Düsseldorfu za odgovarajućim mjerama koje nadilaze stvaranje odvojenih vagona također je prihvatljiv. Upozorava da bi takve mjere mogle ostaviti dojam da su žene isključivo odgovorne za svoju zaštitu. To ne bi trebalo biti rješenje jer sigurnost ne bi trebala ovisiti o spolu.

Rasprava o tim ženskim kočijama posebno je eksplozivna s obzirom na akutne incidente. Prema državnoj vladi NRW-a, bilo je više od 1000 registriranih seksualnih napada u autobusima i vlakovima od 2018. do 2022. "Ne možemo to jednostavno ignorirati", kaže Hallenga, naglašavajući da je zadatak društva u cjelini neophodan za povećanje sigurnosti.

Više sigurnosti u javnom prijevozu

Unatoč raspravi o ženskim kočijama, istraživanje pokazuje da 50% žena noću izbjegava javni prijevoz. Nasuprot tome, kod muškaraca ta brojka iznosi samo 23%. Iako Hochbahn u Hamburgu ima sigurnosni centar koji radi 24 sata dnevno i redovito prati incidente, ne smatra se odgovornim za samostalno pronalaženje rješenja. Umjesto toga, prometna udruga oslanja se na kamere, sustave zvučnika i sustave za hitne pozive, kao i na promicanje građanske hrabrosti među putnicima.

Policija savjetuje ljudima da u takvim situacijama budu na oprezu: da putuju u popunjenim vagonima, da sjede blizu vozača i da brzo reagiraju ako ih netko maltretira. Naposljetku, važno je da i ostali putnici aktivno interveniraju ili zatraže pomoć policije – ako postoji akutna opasnost, nazovite 110.

Brige i strahovi često proizlaze iz prijavljivanja incidenata koji dovode do pojačanog osjećaja nesigurnosti, osobito kod mladih žena. Građanska hrabrost i suradnički pristup tu mogu pomoći. Ključno je da društvo u cjelini preuzme odgovornost i poduzme korake kako bi svima osigurala sigurnu vožnju bez straha.

  • 66,7 % der Frauen fühlen sich unsicher im ÖPNV.
  • Über 50 % meiden nachts den ÖPNV.
  • 1.078 sexuelle Übergriffe in Bussen/Bahnen von 2018 bis 2022.
  • 38.000 Unterschriften für die Petition von Bajraktaraj.

Izazov da se žene osjećaju sigurno noću tek počinje. Zajedničko djelovanje i više iniciranih mjera mogli bi biti ključ za poboljšanje osjećaja sigurnosti u javnim prostorima.