Veleposlanik Prosor: Lijevi antisemitizam je najveća opasnost u Njemačkoj!

Veleposlanik Prosor: Lijevi antisemitizam je najveća opasnost u Njemačkoj!

Izraelski veleposlanik u Njemačkoj Ron Prosor nedavno je hitno upozorio na fenomen lijevog ekstremističkog antisemitizma. U svojim izjavama, koje su preuzeli razni mediji, razlikuje ideje lijeve, desne i islamističke struje u Njemačkoj. Osobito opasnim Prosor smatra lijevi antisemitizam jer se često pojavljuje pod krinkom slobode izražavanja, a istodobno poziva na huškanje protiv Židova. Ova procjena naglašava potrebu da se antisemitizmom pozabavimo ne samo u tradicionalnom smislu, već i da prepoznamo suptilne oblike koji sve više prevladavaju u progresivnim krugovima.

Kao istočnofrizijske vijesti prenosi, Prosor kaže da se protiv antisemitizma u Njemačkoj s desnog spektra dobro bori, ali je lijevu varijantu često teže identificirati i suprotstaviti joj se. Prema Prosorovim riječima, na sveučilištima i u kazalištima često se prekoračuju granice slobode izražavanja, što dovodi do rastućeg straha unutar židovske zajednice.

Politička odgovornost i društveni strahovi

Osobito je vrijedno pažnje Prosorovo spominjanje fizičke i psihičke ugroženosti Židova u Njemačkoj. Prema njegovim riječima, razni Židovi se boje biti vidljivi u određenim četvrtima, a mnogi čak razmišljaju o kupnji stanova u Izraelu kako bi se osjećali sigurnije. To je potkrijepljeno upitima zabrinutih građana o sigurnosti u njemačkim gradovima, posebice Berlinu.

Bivši savezni predsjednik Joachim Gauck nadovezao se na raspravu pozivajući na odlučniju borbu protiv antisemitizma. To ne uključuje samo reakcije na desničarski Sonderweg, već i na antisemitske struje iz arapskog svijeta i političke ljevice. Gauck poziva na jasan signal protiv bilo kakvog oblika antisemitizma, koji dodatno raspiruje raspravu o politici i društvu u Njemačkoj.

Ljevičarski antisemitizam u kontekstu

Antisemitizam u ljevičarskim pokretima često se percipira kao kontradikcija, jer ti politički pokreti obično zagovaraju emancipaciju i slobodu. Kao Federalna agencija za građansko obrazovanje objašnjava, analiza lijevog antisemitizma postala je relevantnija, posebice posljednjih godina. Često se mogu pronaći antisemitske tendencije, posebice u kritici kapitalizma i antiimperijalizma.

Primjer za to je kritika kapitalizma, koja često dovodi do toga da se Židove optužuje za ekonomske probleme. Ovaj prikaz ne samo da dovodi u zabludu, već također promiče širenje antisemitskih klišeja kao što je slika "pohlepnog Židova". Takvi stereotipi nisu neuobičajeni u ljevičarskim krugovima, a brojne akcije, poput prosvjeda Occupy, promovirale su te narative.

S druge strane, Izrael se često doživljava kao “mostobran” solidarnog američkog imperijalizma, što dovodi do jednostrane demonizacije. Pokret za bojkot BDS podržava dio akademskog svijeta i stavlja Palestince u pozitivno svjetlo, dok se pogreške Izraela često nekritički ocjenjuju.

Suočavanje sa Shoahom također igra središnju ulogu u ovim raspravama. Ljevičarski pokreti često se teško konstruktivno suočavaju s tom prošlošću, što znači da se u njihovoj sredini nedovoljno govori o antisemitizmu. Kao rezultat toga, pristupi solidarnosti prema židovskim žrtvama Shoaha, koji i danas žive s učincima svoje povijesti, potisnuti su u drugi plan ili se čak percipiraju kao dosadni.

Ukratko, može se reći da je hitno potrebno povesti raspravu o antisemitizmu u Njemačkoj, posebno na lijevom spektru. Vrijeme je da se rasvijetle različiti aspekti ovog problema i da se obračun s antisemitizmom shvati kao neizostavan dio emancipatorske politike.