Humor i digitalizacija: Henning Lühr revolucionarizira administraciju!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Henning Lühr raspravlja o duhovitoj administraciji i digitalizaciji u Lilienthalu. Uvid u trenutne izazove u 2025.

Henning Lühr diskutiert humorvolle Verwaltung und Digitalisierung in Lilienthal. Einblicke in aktuelle Herausforderungen 2025.
Henning Lühr raspravlja o duhovitoj administraciji i digitalizaciji u Lilienthalu. Uvid u trenutne izazove u 2025.

Humor i digitalizacija: Henning Lühr revolucionarizira administraciju!

U sklopu živahne rasprave o humoru u javnoj službi, Henning Lühr, počasni profesor na Institutu za digitalno sudjelovanje i bivši državni vijećnik u Bremenu, nedavno je podijelio svoja iskustva i uvide. Tijekom društvene večere u Lilienthalu, rekao je da nema omiljenu šalu državnog službenika u svom dugom profesionalnom životu, jer svakodnevni život u administraciji već ima dovoljno satiričnih elemenata za ponuditi. "Danas javna služba bolje odražava društvo", rekao je Lühr, i osvježavajuće je vidjeti da su interakcije u uredima postale otvorenije i duhovitije. Weser-Kurier izvješćuje da je Lühr izdao zbirku izraza s duhovitim uvjete iz uprave, u kojima se nalazi Pojam “državni jumbo” – kredit koji više saveznih država zajedno podiže.

Ali humor nije samo za zabavu. Lühr ističe da je u svojoj okolini iskusio pozitivne učinke humoristične komunikacije. Primjer: Pripremio je obrok od sedam sljedova za svoje kolege, što je pospješilo ne samo odnose, već i skladnu radnu atmosferu. Više od smijeha, zabrinut je zbog ozbiljnosti javne službe i potrebe za reformom.

Izazov digitalizacije

Središnja tema kojoj je Lühr posvećen je digitalizacija u javnoj upravi. Sa svojom sporom digitalizacijom u ovom području, Njemačka je tek na 21. mjestu od 27 država EU-a, što je uglavnom zbog federalizma i velikog broja općina. Taj izazov vidi u potrebi pojednostavljivanja administrativnih procesa, primjerice automatskim prijavljivanjem rođenja uredima za dječji doplatak. d-velop potvrđuje da se na digitalizaciju gleda kao na značajnu priliku za povećanje učinkovitosti i poboljšanje zadovoljstva u javnoj službi. Građani imaju koristi jer se njihove brige sve više stavljaju u prvi plan.

Trenutno stanje digitalizacije i dalje je izazovno unatoč brojnim mogućnostima. 80% poteškoća su organizacijske, a samo 20% tehničke. Zastarjeli sustavi često koče implementaciju modernih digitalnih usluga. Potreba za temeljitom promjenom upravljanja promjenama postaje sve jasnija kako bi se angažirali zaposlenici i smanjili strahovi.

Vizija za budućnost

Lühr je već iznio planove kako bi, ako postane kancelar, razgovarao s građanima i službenicima u okružnoj upravi kako bi bolje razumio njihove potrebe. Njegova vizija digitalne transformacije uprave usredotočena je na specifične potrebe stanovništva, a knjižnice vidi kao ključne igrače u digitalnom sudjelovanju jer mogu ponuditi podršku u administrativnim pitanjima.

Prema Lührovim riječima, digitalizacija nije samo jednokratni događaj, već kontinuirani proces koji zahtijeva stalnu prilagodbu i obuku. Digitalna transformacija zapravo je transformacija koja ima i povijesne korijene. Sam pojam “digitalizacija” ustalio se od sredine 1980-ih. Wikipedia naglašava da se radi o prijenosu analognih vrijednosti u digitalne formate koji su pak dostupni za elektroničku obradu podataka. Taj se razvoj može osjetiti u mnogim područjima života, od uprave preko zdravstva do obrazovanja.

Općenito, pokazuje da humor može izgraditi most u administraciji, dok se digitalizacija smatra ključnim korakom u stvaranju javnih usluga spremnih na budućnost. Henning Lühr je svojim pristupom primjer nadolazeće transformacije javne uprave koja u središte stavlja građanina i ne zanemaruje ljudsku interakciju.