Sveučilište Vechta bori se protiv bacanja hrane u Indiji!

Sveučilište Vechta bori se protiv bacanja hrane u Indiji!

Hrana proizvedena diljem svijeta previše je vrijedna da bi se bacila. Ovdje je interdisciplinarni istraživački projekt iz... Sveučilište u Vechti koja se bavi recikliranjem otpada od hrane u Bengaluruu, Indija. Ovaj uzbudljivi projekt koordiniraju prof. dr. Andreas Bürkert sa Sveučilišta u Kasselu i prof. dr. Nikolaus Schareika sa Sveučilišta u Göttingenu.

Cilj projekta je analizirati interakcije između urbanih i ruralnih područja, aspekt koji se često zanemaruje u raspravama o gubicima hrane. Njemačka istraživačka zaklada (DFG) podržava istraživačku skupinu pod nazivom „Održivo ruralno područje – resursi, društvo i regulativa” i na taj način osigurava stjecanje vrijednih uvida u ovaj globalni problem.

Pozadina situacije s hranom u EU

Gubici hrane nisu samo problem u Indiji, već i veliki problem u Europi. U mnogim članicama EU godinama se provode istraživanja o mjerenju i smanjenju bacanja hrane, poput ovog Institut Thünen prijavio. Koriste se različite metode prikupljanja podataka, od statistike do anketiranja kućanstava do pregleda otpada. Međutim, različite definicije i metode prikupljanja koje se koriste u različitim zemljama velika su prepreka za usporedbu podataka.

Europska komisija je 2016. osnovala platformu za zajedničko rješavanje različitih problema u području gubitka i bacanja hrane. Sve države EU-a kao i organizacije kao što su FAO, OECD i UNEP dio su ove platforme. Značajan korak bila je revizija Okvirne direktive EU o otpadu 2018., kojom je uspostavljena jedinstvena definicija rasipanja hrane i od država članica zahtijeva mjerenje i redovito izvješćivanje o količinama otpada.

Aktualne mjere protiv bacanja hrane

Europska komisija nedavno je objavila prijedlog za reviziju Okvirne direktive o otpadu kako bi se dodatno promicalo smanjenje otpada od hrane i tekstila. Kako bi se to postiglo, do kraja 2030. treba uvesti obvezujuće ciljeve smanjenja otpada. Oni uključuju, na primjer, smanjenje od 10% u preradi i proizvodnji hrane, kao i smanjenje od impresivnih 30% u maloprodaji, restoranima i kućanstvima, kao što su Europski parlament određuje.

U ožujku 2024. Parlament je usvojio svoje stajalište o reviziji, pozivajući na još ambicioznije ciljeve: smanjenje od najmanje 20 % u preradi hrane i 40 % u maloprodaji i prehrambenim uslugama. Druga rješenja za borbu protiv bacanja hrane uključuju promicanje "ružnog" voća i povrća, praćenje nepoštenih tržišnih praksi i pojašnjenje označavanja datuma.

Svim ovim mjerama EU signalizira da su borba protiv bacanja hrane i korištenje hrane koja štedi resurse na vrhu dnevnog reda. Pristup Sveučilišta Vechta mogao bi ovdje dati odlučujući poticaj i pridonijeti rješavanju jednog od najhitnijih problema našeg vremena.