35 godina njemačkog jedinstva: Verden se prisjeća bogate povijesti žena!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Niz događanja o njemačko-njemačkoj povijesti započet će u Verdenu 30. rujna 2025., uključujući panel rasprave i čitanja.

Am 30. September 2025 startet in Verden eine Veranstaltungsreihe zur deutsch-deutschen Geschichte, u.a. mit Podiumsdiskussionen und Lesungen.
Niz događanja o njemačko-njemačkoj povijesti započet će u Verdenu 30. rujna 2025., uključujući panel rasprave i čitanja.

35 godina njemačkog jedinstva: Verden se prisjeća bogate povijesti žena!

Kako bi se obilježila 35. godišnjica ponovnog ujedinjenja Njemačke, u Centru za učenje demokracije u Verdenu pokreće se niz uzbudljivih događaja. U fokusu je cjelokupna njemačko-njemačka povijest s jasnim ciljem: približiti građanima različite aspekte sudjelovanja i demokratskih uvjeta te rasvijetliti veze između DDR-a i sjeverozapadne Njemačke. Opet Weser kurir izvješća, ovu seriju financira Savezna zaklada za preispitivanje diktature SED-a, a odvija se u gradskim prostorijama na Norderstädtischer Markt, u Syndikatshofu.

Početak serije događaja zakazan je za utorak, 30. rujna, u 18.30 sati. u kući katedrale Verden. Ovdje se govori o temi “Marlise Steinert – preživjela Gulag u Verdenu”. Marlise Steinert, koja je puštena iz Gulaga 1945. i radila je kao prevoditeljica za sovjetsku kontraobavještajnu službu, predstavljena je u predavanju povjesničarke Olge Danilenko, dok Lore Siebert izvještava o svojim sjećanjima na majku. Ulaz košta samo 5 eura.

Raznovrsni programski sadržaji za sve generacije

Još jedan vrhunac bit će tribina u srijedu, 1. listopada, u 18 sati. u vijećnici gradske vijećnice Verden. U ovoj raspravi pod naslovom "Već smo daleko dogurali?! Pogledi žena na Istoku i Zapadu na razvoj od ponovnog ujedinjenja" razmatraju se središnje teme kao što su briga o djeci, zapošljavanje i prava na pobačaj. Toplo se preporučuje besplatan ulaz.

U srijedu, 8. listopada, nastavljamo sa suvremenim razgovorima svjedoka s Thomasom Raufeisenom, koji je uhićen u DDR-u zbog svojih političkih uvjerenja i bio u zatvoru tri godine. Ove se rasprave održavaju u Gymnasium am Wall i prijava je obavezna. Iste večeri u 20 sati u Gradskom kinu (Koki) u Cine Cityju bit će prikazan film “Neukrotivi 2 – Dobro jutro, lijepe!” emisija, koja se također može pogledati besplatno.

Serijal je zaokružen čitanjem Manje Präkels u srijedu, 19. studenoga, u Gradskoj knjižnici Verden pod naslovom “Kad sam s Hitlerom jela rakiju i višnje”, nakon čega slijedi završni događaj 26. studenog o pričama izbjeglica iz DDR-a u Hamburgu.

Istočno-zapadni ženski pokret pod mikroskopom

Pri razmatranju njemačko-njemačke povijesti ne zanemaruje se uloga ženskog pokreta. Prvi kongres žena East-West koji se 1990. godine održao u sportskoj dvorani Dynamo u istočnom Berlinu bio je prekretnica. Ovaj je forum poslužio za razvoj zajedničkih strategija za zaštitu prava žena tijekom ponovnog ujedinjenja, kao što su Digitalni njemački ženski arhiv objasnio. Ovdje je cilj bio spojiti različite perspektive istočnjačkih i zapadnjačkih žena - no često je dolazilo do napetosti jer su se sukobljavala različita društvena pozadina.

Žene iz DDR-a općenito su radile puno radno vrijeme dok su i dalje žonglirale kućanskim poslovima i odgajale djecu. Za usporedbu, njihovi zapadnonjemački kolege zahtijevali su jednaka prava dok su često živjeli u tradicionalnim obiteljskim strukturama. Percepcija je bila podijeljena: istočnjakinje su doživljavane kao naivne majke, dok su zapadnjakinje često stigmatizirane kao arogantne emancipatke. Zanimljiva knjiga na ovu temu je “O Muttis and Emances – Feminists in East and West Germany” autorica Gislinde Schwarz i Ulrike Helwerth.

Drugi važan aspekt je rasprava o paragrafu 218, koji regulira pravni okvir za pobačaje. Dok je to bilo legalno u DDR-u i žene su bile dio podrške socijalne politike na poslu i u obitelji, situacija u Saveznoj Republici bila je znatno restriktivnija. Angela Merkel je u svojoj analizi situacije također zaključila da u DDR-u također postoje deficiti u ravnopravnosti, jer je Politbiro sastavljen isključivo od muškaraca, što je dodatno potaknulo raspravu o vidljivosti i zastupljenosti žena Federalna agencija za građansko obrazovanje pokazuje.