Ptičja gripa u Donjoj Saskoj: Više od 150.000 životinja već ubijeno!

Ptičja gripa u Donjoj Saskoj: Više od 150.000 životinja već ubijeno!

U posljednjih nekoliko tjedana ptičja gripa izazvala je veliko uzbuđenje u Donjoj Saskoj i drugim saveznim državama. Zbog virusa je već ubijeno oko 150.000 životinja NDR prijavio. Ministrica poljoprivrede Miriam Staudte na konferenciji za novinare predstavila je trenutno stanje i izvijestila o prijetnji koja postoji, posebice za uzgajivače peradi u regiji.

Od početka listopada potvrđeno je 13 epidemija na farmama peradi u Donjoj Saskoj. Posebno su pogođeni okruzi Cloppenburg, Diepholz, Emsland, Heidekreis i Vechta. Cloppenburg je na vrhu liste sa sedam izbijanja, dok je oko 12,3 milijuna životinja izbrojano u 2257 tamošnjih farmi peradi 2024. godine.

Stabilna obveza i ekonomski pritisak

Situacija prisiljava neke županije da uvedu obvezne staje kako bi spriječili kontakt između domaće peradi i potencijalnih divljih ptica. Staudte je svjestan zahtjeva uzgajivača peradi za nacionalnom obvezom posjedovanja staja, ali to vidi i kao ekonomski pritisak, posebno s obzirom na obavezu posjedovanja staja koja već postoji u Nizozemskoj. U Njemačkoj je dosad zabilježeno 35 izbijanja ptičje gripe na komercijalnim farmama peradi, a posebno su pogođene Donja Saska, Mecklenburg-Zapadno Pomeranije i Brandenburg.

Saarland je bila prva savezna država koja je uvela stabilan zahtjev, a slijedio ga je Hamburg. U Brandenburgu se životinje moraju ili držati u štalama ili staviti pod zaštitnu opremu. Industrija se trenutno bori s velikim gubitkom zarade. Farmer Malte Voigts, koji je morao ubiti nekoliko tisuća gusaka i pataka, svoj gubitak procjenjuje na oko 730.000 eura. Problem koji dijele mnogi farmeri je neizvjesna financijska naknada za izgubljene životinje.

Kompenzacija i raspodjela rizika

Staudte traži veće naknade za pogođene vlasnike životinja, koje trenutno iznose maksimalno 50 eura po životinji. Polovicu toga financiraju država i Fond za bolesti životinja Donje Saske. Istodobno, mora se napomenuti da se virus može širiti pod različitim okolnostima, poput zaražene obuće ili opreme. Također postoji sumnja da aerosoli u regijama bogatim peradi pridonose širenju virusa.

Peradarska industrija se stoga suočava ne samo sa zdravstvenim, već i s ekonomskim izazovima. Središnje udruženje njemačke peradarske industrije već je odbacilo navode da je uzgoj u tvornicama glavni uzrok izbijanja virusa. Prema njihovim izjavama, divlje ptice i dalje su najveći rezervoar virusa.

Rast cijena mesa i tržišne promjene

Posljedice ptičje gripe mogli bi osjetiti i potrošači: očekuje se poskupljenje pačjeg i guščjeg mesa, što će dodatno zaoštriti situaciju na tržištu. Ovakav razvoj događaja postavlja pitanja o budućoj stabilnosti uzgoja peradi u Njemačkoj, posebno u pogođenoj regiji.

Daljnji pogled na gospodarski kontekst pokazuje da i drugi sektori moraju prevladati svoje izazove. Tako je izvijestio Financijska izvješća da je izvršni direktor Kahoota Eilert Hanoa donio pozitivan preokret za svoju tvrtku unatoč turbulentnim vremenima u financijskom svijetu. Iako je jednogodišnji pad u početku bio poražavajući, tvrtka se brzo uspjela vratiti na pravi put.

Općenito, situacija je i dalje napeta, a pogođeni poljoprivrednici i poduzeća oslanjaju se na brzu pomoć i rješenja kako bi ublažili učinke ptičje gripe i mogli bolje odgovoriti na buduće izazove.