Carinska racija u Donjoj Saskoj: 100 službenika protiv ilegalnog rada u građevinarstvu!

Carinska racija u Donjoj Saskoj: 100 službenika protiv ilegalnog rada u građevinarstvu!

Nacionalna kontrolna kampanja za borbu protiv rada na crno u građevinskoj industriji izazvala je danas pometnju u Donjoj Saskoj. Službenici iz glavnih carinskih ureda u Braunschweigu, Hannoveru i Osnabrücku sudjelovali su u akciji, koja se smatra daljnjom mjerom u tekućoj borbi protiv ilegalnih radnih praksi. Oko 100 carinskih službenika Odjela za financijsku kontrolu zapošljavanja na crno raspoređeno je u gradovima Hannover i Lüneburg kako bi provjerili radne odnose i poštivanje minimalne plaće. Posebice su usredotočeni na brojne sumnje na lažno samozapošljavanje, čime se poslodavci oslobađaju obveze socijalnog osiguranja svojih zaposlenika.

Kako NDR Prema izvješćima, carinici u Hannoveru otkrili su 25 slučajeva navodnog lažnog samozapošljavanja i došli do sličnih otkrića u regijama Osnabrück, Emsland, Nordhorn, Vechta i Diepholz. Glavni carinski ured u Braunschweigu također je pokrenuo pet kaznenih i pet prekršajnih postupaka zbog nezakonitog boravka. Ukupno je oko 2800 državnih službenika raspoređeno diljem zemlje u borbi protiv gubitka poreznih prihoda zbog rada na crno.

Šteta za nacionalno gospodarstvo

Dimenzija rada na crno u Njemačkoj je ogromna. Tijekom 2023. godine financijskim nadzorom rada na crno utvrđena je financijska šteta od oko 615 milijuna eura, no to je samo vrh sante leda. Stručnjaci procjenjuju da je broj neprijavljenih slučajeva znatno veći. U članku autora Gospodarska služba Ozbiljnim se ističe razmjer sive ekonomije u kojoj se usluge pružaju bez ispunjavanja poreznih i socijalnih obveza. U 2018. godini udio rada na crno u njemačkom bruto domaćem proizvodu iznosio je oko 10 posto, dok je dugogodišnji prosjek iznosio nevjerojatnih 14 posto.

Otkrivanje ovih nezakonitih radnji nije lako jer službena statistika često nije za stvarno stanje. Zbog toga je još važnije prijaviti slučajeve sumnje na rad na crno. SOKA-BAU omogućuje anonimno podnošenje takvih prijava u svrhu promoviranja poštenih radnih uvjeta. Od poslodavaca se traži da u potpunosti poštuju svoje obveze izvješćivanja, budući da nepodnošenje ili nepotpuno izvješćivanje također može rezultirati pravnim posljedicama, kao što je opisano u članku SOKA GRADNJA se izvršava.

Rizici i informacije o lažnom samozapošljavanju

Značajan rizik kod zapošljavanja djelatnika je lažno samozapošljavanje. To može biti slučaj čak i ako je tvrtka ispravno registrirana. Kriteriji koji mogu ukazivati ​​na lažno samozapošljavanje su, primjerice, pretežno rad samo za jednog klijenta, određeno radno vrijeme ili zabrana rada za druge klijente. Takvi propisi mogu dovesti do toga da zaposlenici i poslodavci padnu u ralje zakona, što bi moglo rezultirati zaostalim plaćanjima i mogućim pravnim postupcima.

Stvarnost je da siva ekonomija ne samo da šteti pogođenim zaposlenicima, već također ugrožava financijsku osnovu savezne i državne vlade. Oprez je posebno potreban u građevinskoj industriji, koja je tradicionalno osjetljiva na takve prakse. Današnje raspoređivanje carinskih službenika jasan je znak da vlasti ovom pitanju pridaju veliki prioritet.

Potrebna je solidarnost među poštenim poslodavcima i zaposlenicima kako bi se stvorilo pravedno i sigurno radno okruženje za sve te spriječila buduća šteta uzrokovana radom na crno.