Manje zahtjeva za azil: Njemačka bilježi drastičan pad!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U prvoj polovici 2025. zahtjevi za azilom u Njemačkoj pali su za gotovo 50%. Uzroci i posljedice razvoja.

Im ersten Halbjahr 2025 sanken die Asylanträge in Deutschland um fast 50 %. Ursachen und Auswirkungen der Entwicklung.
U prvoj polovici 2025. zahtjevi za azilom u Njemačkoj pali su za gotovo 50%. Uzroci i posljedice razvoja.

Manje zahtjeva za azil: Njemačka bilježi drastičan pad!

Brojke govore same za sebe: u prvoj polovici 2023. broj zahtjeva za azil u Njemačkoj značajno je pao. Ukupno 61.336 osoba podnijelo je početni zahtjev za azil u prvih šest mjeseci. To odgovara padu od gotovo 50 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine Antena Münster javlja i poziva se na podatke Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (Bamf).

Mogući razlog za ovakav razvoj događaja mogle bi biti nedavno uvedene stacionarne kontrole na njemačkim kopnenim granicama, koje su povezane s mjerama balkanskih država za suzbijanje neregularnih migracija. Čini se da ove strategije donose rezultate. Situacija u Siriji također je odlučujući faktor. Nakon svrgavanja sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u prosincu 2022. došlo je do određene stabilizacije, što bi mnoge Sirijce moglo navesti da preispitaju svoje planove za bijeg.

Zemlje podrijetla i kretanja izbjeglica

U prvoj polovici 2023. iz Afganistana je primljeno više od 15.181 početnih zahtjeva za azil, što Afganistan čini vodećom zemljom podrijetla. Slijedi Sirija s 15.127 prijava, zauzimajući drugo mjesto. Između 9. prosinca i sredine lipnja više od 273.000 Sirijaca dobrovoljno se vratilo u Siriju iz Turske. To pokazuje da se vodi računa i o mogućnostima povratka, što utječe na broj tražitelja azila BAMF.

Međutim, humanitarna situacija u Afganistanu i dalje je napeta. Analitičarka BAMF-a dr. Kyara Klausmann ističe koliko su važni pouzdani podaci o zemljama podrijetla kako bi postupci azila bili pravno usklađeni i učinkoviti. BAMF-ov odjel „Analize zemalja” kontinuirano ispituje stanje u tim zemljama i donosi utemeljene odluke o zahtjevima za azil.

Trendovi na europskoj razini

Ako pogledate izvan njemačkih granica, slika zahtjeva za azilom u EU postaje sve različitija. Prema podacima UNHCR-a, ukupno 117,3 milijuna ljudi raseljeno je diljem svijeta 2023. godine, uključujući 6,9 milijuna tražitelja azila. Izbjeglice iz Sirije, Afganistana i Turske podnijele su najviše početnih zahtjeva u EU. U Njemačkoj je u prosjeku registrirano 3.900 početnih zahtjeva na milijun stanovnika, što je iznad prosjeka EU od 2.337, izvijestili su destatis.

Kako bi se bolje zaštitile i podržale izbjeglice u Europi, potrebno je obratiti pozornost na različite kvote za priznavanje. U Njemačkoj će ta stopa 2023. iznositi 52 posto, dok druge zemlje EU-a poput Španjolske i Rumunjske imaju znatno niže stope. Kako se kaže: “Svatko je svoje sreće gospodar”. U kontekstu postupaka azila postaje jasno da su pravni okvir i socijalna integracija onih koji traže zaštitu ključni za njihov uspjeh.

Događaji u posljednjih nekoliko mjeseci pokazali su da politika azila predstavlja velike izazove kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. U vremenima kada mnogi ljudi bježe od progona i sukoba, i dalje je važno ostati na oprezu i kritički sagledati situaciju. Uostalom, svi trebamo dobar smisao za čovječanstvo.