Neuss se sjeća žrtava studenog pogroma: traži se odgovornost!

Neuss se sjeća žrtava studenog pogroma: traži se odgovornost!

Dana 10. studenoga 2025. u Neussu je održan impresivan sat sjećanja na žrtve pogroma u studenome 1938. Na ovaj dan za pamćenje, predstavnici židovske zajednice, kršćanskih crkava, politike, kao i studenti i građani okupili su se kod spomenika na Promenadenstrasse kako bi zastali i zajedno se prisjetili. Gradonačelnik Reiner Breuer otvorio je događaj dirljivim govorom u kojem se prisjetio uništavanja židovskih trgovina i paljenja sinagoge u Neussu u noći s 9. na 10. studenog 1938. Jasno je poručio da odgovornost za ono što se dogodilo u prošlosti igra važnu ulogu iu sadašnjosti.

Porast antisemitskih incidenata u Njemačkoj posebno je alarmantan, kako je izvijestio Breuer. U 2024. godini u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji registrirano je 940 slučajeva, što predstavlja porast od 42 posto u odnosu na prethodne godine. Ovakav razvoj događaja baca sjenu na društvenu stvarnost i pitanje kako se s njome nositi. U kontekstu komemoracije Bert Römgens, predsjednik Židovske zajednice Neuss, podsjetio je na razorne posljedice progona židovskih obitelji. Također je govorio o pooštrenoj sigurnosnoj situaciji za Židove koja postoji od terorističkog napada Hamasa 7. listopada 2023. “Moramo zauzeti aktivan stav protiv antisemitizma”, pozvao je.

Uloga pamćenja

Događaj je također omogućio učenicima opće škole Erft da izvijeste o svom putovanju u sjećanje na Auschwitz. Posebno je dirljiv bio njezin susret sa suvremenom svjedokinjom Hannom Kleinberg koja je mladima dala živopisne uvide u sudbinu žrtava. Učenici su minutom šutnje odali počast ubijenoj obitelji Neuss Lehmann i recitirali pjesmu koja govori o boli, gubitku i nadi. Njihovi su doprinosi jasno pokazali da sjećanje nije samo prošlost, već i ključno pitanje za sadašnjost i budućnost.

Dan sjećanja svojim je riječima upotpunila Dorothea Gravemann, koja dolazi iz Društva za kršćansko-židovsku suradnju. Govorila je o državno organiziranom nasilju 1938. i polarizaciji koja se uočava u javnom diskursu od 2023. Također je istaknula važnost nebanaliziranja i relativiziranja antisemitskih pozicija. To potvrđuje i definicija antisemitizma koja se opisuje kao neprijateljstvo ili diskriminacija Židova kao vjerske ili etničke skupine. Ovaj oblik mržnje manifestirao se kroz povijest u različitim oblicima, od suptilne diskriminacije do ekstremnih činova nasilja.

Antisemitizam kroz stoljeća

Antisemitizam ima davno poznatu, ali bolnu povijest. Ona seže u antičko doba, gdje su Židovi zbog monoteističke vjere često dolazili u sukob s politeističkom sredinom. Ovo se rivalstvo nastavilo u srednjem vijeku, kada su se antisemitski pogledi očitovali u kršćanskom učenju. Izraz "antisemitizam", koji je skovao Wilhelm Marr 1879., ne samo da opisuje oblik rasističke mržnje, već je također mutirao u moderno doba kako bi obuhvatio i vjersku i političku dimenziju. Suvremeni svijet bilježi porast antisemitskog izražavanja, često pojačanog teorijama zavjere i društvenim nemirima, osobito u kontekstu sukoba na Bliskom istoku.

Gradonačelnik Breuer zatvorio je sat sjećanja hitnim apelom: “Sjećanje je najjača zaštita od zaborava, za to nam trebaju hrabrost i glas.” Ova poruka postaje sve relevantnija kako se suočavamo s izazovima sadašnjosti i integriramo lekcije iz prošlosti u svoje današnje živote.