Socijalna država pod pritiskom: BSW upozorava na troškove ponovnog naoružavanja!

Socijalna država pod pritiskom: BSW upozorava na troškove ponovnog naoružavanja!

Turbulentna su vremena na političkoj sceni u Saskoj. Savez Sahra Wagenknecht (BSW) žestoko nastupa kao mirovna stranka i oštro kritizira planove saveznog kancelara Friedricha Merza (CDU) da militarizira zemlju. Kao Južnonjemačke novine izvješća, pristaše BSW-a strahuju da će povećanje vojne potrošnje u Saskoj doći na štetu socijalnih službi. Sabine Zimmermann, saska čelnica BSW-a, jasno kaže: “Ovo je žrtva socijalne države.”

Merz bi želio financirati opsežan program naoružavanja, što Zimmermann oštro odbija. Ona vidi ulaganja u oružje kao izvor rezova u bitnim stvarima kao što su mirovine, skrb i obrazovanje. Izjave kancelarke u Saveznom vijeću da je vrijeme “dividende mira” prošlo protumačila je kao planirano restrukturiranje socijalne države, što bi moglo rezultirati velikim socijalnim rezovima.

Usredotočite se na povećanje vojne potrošnje

Pogled na brojke pokazuje koliko je brzo rasla vojna potrošnja u Njemačkoj. Prema analizi, proračun za obranu narastao je s 32,5 milijardi eura u 2014. na preko 50 milijardi eura u 2022. Za financijsku godinu 2024. planirana je vojna potrošnja u ukupnom iznosu od 90,6 milijardi eura, od čega je značajan dio - 50,95 milijardi eura - namijenjen obrani. The Mirovni sastanak Sjever ističe da bi se s tim iznosima preko 30% cjelokupnog saveznog proračuna moglo iskoristiti za naoružanje, što ima alarmantne posljedice za socijalnu državu.

BSW kritizira činjenicu da bi financiranje trebalo dolaziti iz novog zaduženja, što ukazuje na dugoročne probleme proračuna. Ovi brzo rastući troškovi ne samo da dovode u pitanje društveni mir u Saskoj, već i stabilnost cijele Savezne Republike. Stručnjaci vjeruju da će se podignuti dug isplatiti u kratkom roku kombinacijom budućih proračunskih sredstava i možda dodatnih poreznih prihoda, kako neki već upozoravaju.

Ekonomski izgledi ili socijalni rezovi?

Zanimljiv aspekt rasprave je ekonomski učinak povećanja vojne potrošnje. Prema studiji Instituta Kiel, povećanje izdvajanja za obranu moglo bi povećati gospodarski rast u EU do 1,5%. The Poslovni dnevnik izvješćuje da se pozitivan učinak događa samo ako se investicije slijevaju u europske obrambene tvrtke, a ne u strani uvoz.

Stručnjaci upozoravaju da bi ova obrambena industrija u usponu mogla odvratiti kvalificirane radnike iz drugih sektora. Osim toga, golema ulaganja u vojni sektor mogla bi dodatno pogoršati ionako napetu situaciju na socijalnom planu. Kada milijarde teku u vojsku, u konačnici ostaje manje za vrtiće, škole i skrb.

Politički akteri su stoga suočeni s dilemom: Kako uravnotežiti sigurnost i socijalnu pravdu? BSW poziva na jasne prioritete: ulaganja u socijalnu infrastrukturu umjesto ponovnog naoružavanja. Apel koji zvuči glasnije nego ikad u vrijeme sve većih sumnji u socijalnu sigurnost.