Transatlantske napetosti: Europa i Amerika u procesu samospoznaje

Transatlantske napetosti: Europa i Amerika u procesu samospoznaje

Posljednjih desetljeća transatlantski odnos između Europe i SAD-a neprestano se mijenjao. Pogled na aktualna geopolitička zbivanja pokazuje da taj odnos karakterizira duboka otuđenost. Jean Baudrillard karakterizira interakciju kao "istrošeni odnos" u kojem povijesno nasljeđe i kulturne razlike igraju glavnu ulogu. Jaz između dvaju kontinenata nastavio se produbljivati ​​u posljednja tri desetljeća, što postaje jasno ne samo u svakodnevnim političkim raspravama, već iu pitanju razumijevanja vlastitog identiteta. Europljani su skloni racionalno tumačiti univerzalni projekt modernosti, dok Amerikanci svoje gledište temelje na lojalnosti, identitetu i moći, kako izvještava internationalepolitik.de.

Te se kulturne napetosti očituju u konkretnim političkim odlukama. Dok su SAD pod Donaldom Trumpom provodile agresivnu politiku "Amerika na prvom mjestu" koja je dovela u pitanje i NATO saveznike i međunarodnu suradnju, Europa je pokazala određenu inertnost. Antiameričke tendencije se osjećaju, ne samo u ekstremnim političkim krugovima, već iu širim slojevima stanovništva. Postoji sve veći osjećaj neizvjesnosti, pojačan geopolitičkim promjenama kojima se buergerforum-europa.eu bavi, kao što su suparničke ambicije Kine i Rusije.

Izazovi transatlantskih odnosa

U Europi se nastoji razviti veća vojna neovisnost kako ne bi bila potpuno ovisna o SAD-u. Sukob u Ukrajini stavio je u prvi plan važnost sigurnosne politike NATO-a i zahtijeva da EU pruži koncizan odgovor na izazove koji proizlaze iz sve većeg pritiska velikih sila. Institut za ljudska prava hitno rasvjetljava ovu nužnost ukazujući na neriješene napetosti između Njemačke i Rusija i stavljanje europske sigurnosne strategije u fokus rasprave.

Sukob u Ukrajini ne vidi se samo kao izazov, već i kao prilika za preispitivanje europske sigurnosne arhitekture. Tijekom ovog razvoja postaje jasno da Njemačka mora pronaći vlastitu ulogu u transatlantskom partnerstvu. Dosadašnju njemačku sigurnosnu strategiju karakterizira oklijevanje, što je problematično s obzirom na postojeće rizike. Rasprava o prestrojavanju ove strategije postaje sve konkretnija pod sloganom “prekretnica”.

Pogled u budućnost

Kako bi se vratilo povjerenje između Europe i SAD-a, ključno je da obje strane preispitaju svoja stajališta o međunarodnom pravnom okviru i ljudskim pravima. Iako postoji zajednička gospodarska baza - koja se sastoji od velikih obujma trgovine i američkih izravnih ulaganja u Europi - protekcionistički trendovi poput onih koji su se pojavili tijekom Trumpova predsjedničkog mandata pokazuju da je ta stabilnost krhka. Iako je Joe Biden pokušao normalizirati trgovinske odnose, ostaje pitanje donose li ti napori dovoljno ploda.

Transatlantski program mora se restrukturirati kako bi se promicala koherentna i etička vanjska politika. Bitne preporuke za djelovanje uključuju promicanje diplomatskih rješenja za ukrajinski sukob, jačanje europskih obrambenih sposobnosti i pridržavanje zajedničkih vrijednosti u područjima demokracije i ljudskih prava. Ovako bi mogla izgledati budućnost koja se ne oslanja samo na pretenzije jedne strane na hegemoniju, već također poštuje i promiče različitost perspektiva u transatlantskom partnerstvu.