Nered ispred Reichstaga: Merzova politika između malodušnosti i paralize

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Kancelar Friedrich Merz suočava se s izazovima: nedostatkom reformi, energetskom krizom i sve većom potporom oporbi.

Bundeskanzler Friedrich Merz steht vor Herausforderungen: fehlende Reformen, Energiekrise und wachsende Unterstützung für die Opposition.
Kancelar Friedrich Merz suočava se s izazovima: nedostatkom reformi, energetskom krizom i sve većom potporom oporbi.

Nered ispred Reichstaga: Merzova politika između malodušnosti i paralize

Na obrazovnom putovanju u Berlinu: Britanci i Amerikanci istražuju Carstvo. Fokus ovog putovanja je posjet Reichstagu, jednoj od najpoznatijih parlamentarnih zgrada u Europi. Ali dok turističke atrakcije blistaju, ispred Reichstaga vlada pustoš. Građevinske ograde, betonski blokovi i kontejneri stvaraju sliku nereda koja odražava trenutnu političku situaciju u Njemačkoj. Prema Berliner Zeitungu, planovi za redizajniranje Trga Republike nisu prikladni za naglašavanje estetike zgrade Reichstaga.

Reichstag svake godine privuče oko 2,5 milijuna posjetitelja i jedna je od najposjećenijih vladinih zgrada na svijetu. No, sve su glasnije kritike političke situacije. Reforme opisane pod novom vladom kancelara Friedricha Merza (CDU) čine se neambicioznima i improviziranima. Najavljena “jesen reformi” se ne ostvaruje, a politički akteri ostaju paralizirani i mali-mali. Nedostaje energije i hrabrosti za velike promjene, a brojne Merzove najave ne pokazuju vjerodostojnost.

Političke ambicije i nedostatak koncepta

Još jedna točka koju Berliner Zeitung ističe je sve veća podrška oporbenim strankama poput AfD-a i ljevice. Unatoč potrebi za vizijom i napretkom, politički krajolik ostaje zbunjujući. Stručnjaci pozivaju na snažnu akciju, ali Merzova vlada do sada je učinila malo da postigne stvarni napredak.

Njemačka se također suočava s velikim izazovima u energetskoj politici. Visok udio uvoza energije kritizira se kao nedovoljan. Najnovije ankete pokazuju da većina Nijemaca podupire povratak na nuklearnu energiju. Ovaj razvoj događaja dolazi u vrijeme kada savezna vlada planira dići u zrak postojeće rashladne tornjeve u Gundremmingenu. Promjena kursa u energetskoj politici ogleda se iu činjenici da se savezna vlada otvara novim tehnologijama poput malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR), koji bi se trebali financirati iz proračuna EU-a, unatoč početnom oklijevanju korištenja nuklearne energije.

Reforme i vizije za budućnost

U svojoj prvoj vladinoj izjavi od 14. svibnja, Friedrich Merz predstavio je reforme koje namjeravaju učiniti Njemačku konkurentnijom. Plan je smanjiti birokraciju, sniziti cijene energije i ulagati u infrastrukturu. Jasno je, međutim, da te mjere zahtijevaju “ogromne napore”, a istodobno je potrebna produktivnija kultura rada. Planirano porezno rasterećenje ima za cilj dati poticaj gospodarstvu dok Njemačka teži jačoj vodećoj ulozi u Europi.

Savezna vlada također želi povećati deportacije i naglašava da Njemačka ostaje zemlja useljavanja. S obzirom na infrastrukturni deficit, koji se prema Federalnom ministarstvu prometa procjenjuje na 15 milijardi eura u sljedeće četiri godine, hitno su potrebne investicijske mjere.

Dok EU nastavlja inzistirati na klimatskim ciljevima i vidi cijene CO2 kao središnji instrument, Merzova buduća politička linija je u opasnosti: hoće li Njemačka doista postići novu eru prosperiteta i zajedničkog dizajna ili će sve ostati isto? Sljedećih nekoliko mjeseci pokazat će imaju li Merz i njegova vlada potrebne vještine da preokrenu stvari.

Za građane i buduće generacije možemo se samo nadati da će iza velikih riječi stajati djela - jer političke ambicije trenutno karakteriziraju nered i neizvjesnost.