Cenzurski rat: Kako političkoj polarizaciji prijeti dječja literatura

Cenzurski rat: Kako političkoj polarizaciji prijeti dječja literatura

Zabrinjavajući trend u Sjedinjenim Državama nedavno je postao očit: politička polarizacija utječe na zaštitu djece od neprimjerenog sadržaja u književnosti i filmu. Istraživači sa Sveučilišta Cornell izvijestili su da se cenzura političkog sadržaja značajno povećala. Iako je fokus nekada bio uglavnom zbog sprječavanja nasilnog i seksualnog sadržaja, prioriteti cenzurskih tijela su se pomaknuli.

Posebno je upitno da i pristaše lijevog i desnog političkog sadržaja doživljavaju kao prijetnju. Michael Macy, sociolog, uspoređuje situaciju s "oružjem u kulturnoj borbi". Američko udruženje knjižnice dokumentiralo je gotovo 1.300 zahtjeva za cenzurom u 2022. godini - najveći broj u više od dva desetljeća. Preliminarni podaci za 2023. pokazuju da se trend i dalje povećava.

Cenzura i njihove posljedice

Posljednjih godina, cenzura na području dječje literature značajno se promijenila. Kritičari s lijeve strane otkrivaju progresivne knjige kao rasističke, seksističke ili homofobične, dok desno -wing književna djela napadaju, promiču raznolikost ili krše heteronormativnost. Obje su strane iznenađujuće dogovorene o njihovoj podršci cenzuri dječjih knjiga koje ne odgovaraju njihovim vrijednostima.

Pitanje cenzure dodatno je potaknuto povećanjem društvenih medija. Te su platforme sada postale katalizator procesa radikalizacije. Prema stručnjacima, kanali digitalne komunikacije ključni su za raspodjelu ekstremističkih sadržaja i promicanje radikalizacije, posebno među mladima. Često se primjećuje bliska veza između internetskih i izvanmrežnih događaja, tako da je jasno razdvajanje teško moguće.

Radikalizacija u digitalnom dobu

Internet se pokazao kao uzgajalište za širenje ekstremističkih ideologija. Ekstremistički glumci pametno koriste digitalne platforme za širenje svojih poruka i osvajanje novih navijača. Videozapisi, pjesme i sadržaj društvenih medija popularni su formati za prenošenje ideološkog sadržaja. Poteškoća je u tome što mladi često ne mogu razlikovati zabavu i ekstremističku propagandu.

To bi moglo reći da Internet ne samo da pojednostavljuje širenje informacija, već i ubrzava procese radikalizacije omogućavajući korisnicima konzumiranje sadržaja bez konzumiranja bilo kojeg filtra. Veliki broj mladih korisnika već je imao iskustva s komentarima mržnje. To ne samo da ima negativan utjecaj na socijalnu koheziju, već dovodi i do polarizacije unutar društva.

Osim toga, velike platforme poput Facebooka, YouTubea i Tiktoka moraju umanjiti svoj sadržaj kako bi sadržavale ekstremističku komunikaciju. Ipak, postoje razlike u umjerenosti, a mnoge manje, alternativne platforme omogućuju nesmetano širenje ekstremističkih sadržaja. Ove dinamike pokazuju koliko je važno aktivno i odgovorno djelovanje u digitalnom prostoru kako bi se zaštitili mladići od opasnih ideologija.

Izazovi u regulaciji internetskog govora mržnje su značajni. Propisi kao što je Zakon o provedbi mreže (NetZDG) u Njemačkoj i propisi za cijelu EU, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA), uvedeni su kako bi se to suprotstavio. Međutim, mnogi se kritičari boje da bi takvi propisi mogli potkopati pravo na slobodu izražavanja. Ravnoteža između zaštite i slobode mora se naći poput uske crte.

U svijetu u kojem su digitalna komunikacija i politički ekstremizam često isprepleteni, ostaje pitanje: Kako možemo zaštititi djecu i mlade što je najbolje moguće, a istovremeno poštivati ​​njihovu slobodu izražavanja izražavanja? Odgovori na to su raznoliki i zahtijevaju dijalog između društva, obrazovnih institucija i digitalnih platformi.