Alarm u četvrti Ahrweiler: 1,3 milijuna prekovremenih sati za zaposlenike!

Alarm u četvrti Ahrweiler: 1,3 milijuna prekovremenih sati za zaposlenike!

U okrugu Ahrweiler situacija zaposlenika postaje sve urgentnija: Prošle godine zaposlenici su odradili ukupno oko 1,3 milijuna prekovremenih sati, od čega je preko 681.000 bilo neplaćeno. Ove alarmantne brojke dolaze iz “Monitora radnog vremena” Instituta Pestel, koji je napravljen u ime Sindikata hrane, užitka i restorana (NGG). Posebno je pogođeno ugostiteljstvo, gdje je odrađeno oko 34.000 prekovremenih sati, od čega 53 posto neplaćenih. Pogledajte trenutno prijavio.

NGG zvoni za uzbunu i upozorava na daljnje povećanje prekovremenog rada, posebice zbog planirane reforme Zakona o radnom vremenu od strane savezne vlade. Ove izmjene mogle bi dovesti u pitanje 8-satni radni dan i maksimalno tjedno radno vrijeme. Trenutno je dopušteno maksimalno radno vrijeme od 48 sati tjedno, ali u iznimnim slučajevima moguće je i do 60 sati. Sindikat strahuje da bi poslodavci ubuduće mogli tražiti i do 73,5 sati tjedno.

Politički planovi i njihove posljedice

Savezna vlada, pod vodstvom kancelara Friedricha Merza (CDU), planira reformirati maksimalno tjedno radno vrijeme. Merz poziva na učinkovitiji rad, a stručnjaci upozoravaju da takva fleksibilnost nosi zdravstvene rizike. Trenutačna regulativa dopušta dnevno radno vrijeme do 10 sati, što se već razlikuje u pojedinim profesijama poput zdravstva. No, eventualno uvođenje maksimalnog tjednog radnog vremena moglo bi dodatno pogoršati situaciju ZDF danas prijavio.

Kratka studija Instituta Hugo Sinzheimer za radno pravo upozorava na negativne učinke koje dulje radno vrijeme može imati na zdravlje i kompatibilnost obitelji i posla. Uostalom, stopa zaposlenosti žena porasla je na 73 posto između 1991. i 2022., iako sve više žena radi na pola radnog vremena. Trećina zaposlenih će 2023. godine raditi na pola radnog vremena, što će situaciju dodatno zakomplicirati.

Zdravstveni rizici i kompatibilnost

Ne treba podcjenjivati ​​zdravstvene rizike dugog radnog vremena. Duži radni dani ne samo da povećavaju rizik od mentalnih bolesti, već i nesreća na radu. Prosječna stopa obolijevanja od mentalnih bolesti u 2023. bila je 33 dana. Stručnjaci Zaklade Hans Böckler ističu kako je nužna reforma uvjeta rada kako bi se poboljšali zahtjevi zaposlenika kada je u pitanju organizacija radnog vremena Zaklada Böckler.

NGG stoga poziva zastupnike Bundestaga da zaustave planirane izmjene Zakona o radnom vremenu. Osmosatni dan, koji je dio zakona o radnom vremenu od 1918. godine, reformama bi mogao biti doveden u pitanje. Potrebno je ponovno promišljanje kako bi se osigurali dobri radni uvjeti i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Sve je veći pritisak na političare da pronađu solidna rješenja koja će zadovoljiti potrebe i poslodavaca i zaposlenika.