Kritika Klöcknera: Bundestag bojkotira CSD i zastavu duginih boja!

Kritika Klöcknera: Bundestag bojkotira CSD i zastavu duginih boja!

Odluka predsjednice Bundestaga Julije Klöckner (CDU) da administracija Bundestaga neće sudjelovati na Christopher Street Day-u (CSD) u Berlinu ove godine izaziva valove i izaziva široke kritike u LGBTI zajednici. Klöckner je zabranio zaposlenicima Bundestaga da sudjeluju u demonstracijama kao prepoznatljivoj skupini, a također nije dopustio postavljanje zastave duginih boja na zgradu Reichstaga na dan događaja. Svoje postupke povezala je sa zahtjevom neutralnosti i istaknula da administraciji Bundestaga nije dopušteno sudjelovati u političkim demonstracijama i javnim skupovima, dok su zaposlenici koji nisu na dužnosti naravno mogli sudjelovati. Ova je odluka donesena unatoč prethodnoj tradiciji da je administracija Bundestaga uvijek pokazala snažnu, vidljivu prisutnost u CSD-u u Berlinu posljednjih godina. Udruga Berliner CSD naglašava da se povlačenje smatra "aktivnim odbijanjem queer vidljivosti" i zahtijeva da Klöckner da javnu izjavu kako bi pojasnila svoj stav. [SWR] izvještava da Klöckner ovo vidi kao dio svoje dužnosti neutralnosti.

U Rhineland-Palatinatu reakcija na Klöcknerovu odluku je jednako jasna. Udruga LGBTI skupina Queernet-RLP oštro je kritizirala akciju, a Joachim Schulte, glasnogovornik Queernet-RLP, ustvrdio je da Klöcknerova odluka služi društvenom trendu koji ograničava slobodu ljudi. Osim toga, Koblenzerova queer predstavnica Patricia Pederzani primijetila je da LGBTQI nije ideološki konstrukt, već dio identiteta, dovodeći u pitanje Klöcknerov pogled na neutralnost. Klöcknera ozbiljno shvaća i predsjednik pokrajinskog parlamenta Rhineland-Pfalz Hendrik Hering (SPD). CSD vidi kao neizostavan simbol jednakosti i poštovanja te kao dio dužnosti države da štiti queer osobe. Ova važnost za društvo u cjelini također je naglašena u Bad Kreuznachu, gdje gradske uprave kao što su Mainz, Nierstein i Bingen podržavaju CSD. Stefan Butz, CSD organizator u Bad Kreuznachu, Klöcknerovu odluku opisuje kao pogrešan signal.

Korijeni Christopher Street Daya

Christopher Street Day vuče korijene iz prosvjeda LGBTI pokreta koji su započeli u Njemačkoj početkom 20. stoljeća. Ključni trenutak bio je policijski nered u Stonewall Innu u New Yorku 1969. godine, gdje su se LGBTI osobe opirale diskriminaciji. Godinu dana kasnije, 28. lipnja 1970., održao se prvi “Christopher Street Liberation Day”, koji se smatra prvim Pride demonstracijama i danas se obilježava diljem svijeta sa stotinama tisuća sudionika. Lipanj, službeni mjesec ponosa, daje snažnu izjavu o vidljivosti i pravima LGBTI zajednica. Iako je pravna situacija napredovala u mnogim zemljama - kao što je brak za sve u Njemačkoj - još uvijek postoje mnogi neriješeni zahtjevi. To uključuje, između ostalog, uvođenje zakona o samoodređenju i reforme zakona o roditeljstvu. Napadi na LGBTI osobe i dalje su ozbiljan problem, zbog čega su kontinuirani prosvjedi i solidarnost tijekom Pridea ključni. [Amnesty] ističe da unatoč nekim pozitivnim pomacima, poput najveće Povorke ponosa u Moldaviji, postoje duboke represije protiv LGBTI aktivista u drugim zemljama poput Rusije i Turske.

U tom kontekstu, u trenutku kada su vidljivost i zaštita prava LGBTI osoba važniji nego ikad, Klöcknerova odluka doživljava se kao korak unatrag. CSD ne samo da nudi prostor za slavljenje različitosti, već je i ključni forum za prosvjed protiv diskriminacije i za jednakost. Zahtjev za potpunom jednakošću i poštovanjem identiteta svih ljudi stoga ostaje središnji i relevantan.