Sindikat seniora brani: Boomer solo” ugrožava mirovinski sustav!

Sindikat seniora brani: Boomer solo” ugrožava mirovinski sustav!

Rasprava o budućnosti mirovinskog osiguranja u Njemačkoj postaje sve žešća, posebice kada je riječ o prijedlogu novog "boomer sola". Sindikat starijih CDU u pokrajini Rhineland-Pfalz jasno se izjasnio protiv ovog koncepta. Na događaju koji je organizirala okružna udruga Birkenfeld SU, pokrajinski predsjednik Karl-Heinz Totz izrazio je zabrinutost i opisao predloženi posebni porez na mirovine, mirovine i mirovine kao nepravedan i ustavno upitan. Naglašava da bi se ljudi koji su cijeli život radili i uplaćivali u sustav trebali moći osloniti na odgovarajuće naknade u starosti, a da ih pritom ne opterećuju dodatno novim porezima. Ovu perspektivu mnogi vide kao izraz poštenog rada, što Sindikat starijih građana podržava.

“Boomer solidarnost” uključivala bi poseban porez od deset posto na sve prihode od mirovine i mogla bi posebno utjecati na bogatije umirovljenike kako bi se poduprli umirovljenici s nižim primanjima. Ova ideja, koju je pokrenuo Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW), ima za cilj posebno uzeti u obzir nadolazeće izazove demografskih promjena. Istraživači poput Petera Haana već su istaknuli da su u prošlosti stvorene nedostatne rezerve za održivu stabilizaciju mirovinskog sustava. Za mnoge umirovljenike situacija je i dalje napeta: prema Deutschlandfunk 61% umirovljenika prima manje od 1200 eura neto mjesečno, a trećina čak manje od 750 eura, što ih gura na granicu siromaštva.

Političke reakcije i izazovi

Međutim, postoje i kritički glasovi o prijedlogu u političkom krajoliku. IW Köln i Udruga poreznih obveznika upozoravaju da bi boomer solidarnost mogla potkopati načelo mirovinskog osiguranja. DIW također napominje da umjereno opterećenje bogatih umirovljenika nije dovoljno da bi došlo do bitnih promjena. Sve su glasniji pozivi na reformu mirovinskog sustava ZDF glasno podržavaju stručnjaci poput Monike Schnitzer, koja, među ostalim, u igru ​​uvodi i višu dob za odlazak u mirovinu. Dobna granica postupno će se povisiti na 67 godina do 2029. godine, dok neki političari već raspravljaju o njezinoj prilagodbi kako bi odražavala sve duži životni vijek.

Rasprava o mirovinskoj reformi ostaje uzbudljiva i pokazuje koliko je važno pronaći ravnotežu koja zadovoljava potrebe i mlađih i starijih generacija. Prijedlog preraspodjele unutar zakonske mirovine mogao bi jako opteretiti umirovljenike sa srednjim primanjima, pa se i ovdje postavlja pitanje pravednosti. Mora se stvoriti stabilan i pravedan okvir za sve generacije kako povjerenje u mirovinski sustav ne bi bilo ugroženo, s pravom naglašava Totz.

Sada ostaje za vidjeti hoće li i koliko brzo konkretne mjere biti provedene i hoće li se rasprava razviti u korist pravednog rješenja za sve uključene.