Savezna vlada blokirala prijedlog proračuna EU-a: Što sada s Njemačkom?

Savezna vlada blokirala prijedlog proračuna EU-a: Što sada s Njemačkom?

Budućnost Europske unije trenutno visi o koncu jer je savezna vlada oštro odbacila novi prijedlog proračuna Europske komisije. Glasnogovornik vlade Stefan Kornelius objašnjava da se EU suočava s velikim izazovima i da se događa mnogo više od pukog žongliranja brojkama. Pitanja koja treba savladati su brojna: od konkurentnosti preko obrambene sposobnosti do sposobnosti EU-a da djeluje globalno. Dok je sljedeći višegodišnji financijski okvir (MFF) namijenjen pružanju odgovora na ova složena pitanja, savezna vlada je skeptična prema planu koji je predstavila Ursula von der Leyen.

“Ne može se postići sveobuhvatno povećanje proračuna EU-a”, rekao je Kornelius. S obzirom na napetu proračunsku situaciju u državama članicama, dodatno financijsko opterećenje nije prihvatljivo. Posebno su kontroverzni novi EU porezi koje predlaže Komisija, a kojima se prije svega namjeravaju pogoditi tvrtke s prometom većim od 100 milijuna eura. No, unatoč ovom kritičkom stavu, savezna vlada podržava temeljnu reformu Komisije, budući da se prilagodba proračuna pitanjima usmjerenim na budućnost smatra nužnom kako bi se dugoročno ojačala EU.

Novi proračun u detalje

Planirani proračunski okvir za godine 2028. do 2034. predviđa potrošnju od 2 trilijuna eura, što je povećanje od 800 milijardi eura u odnosu na prethodno razdoblje. Prema informacijama iz Süddeutsche.de Udio proračuna trebao bi se povećati na 1,2% bruto nacionalnog dohotka (BND) u Europi. Ovo povećanje proračuna iskoristit će se za rješavanje geopolitičkih izazova, poput sukoba s Rusijom i Kinom te nepredvidivosti SAD-a.

Velik dio proračuna već je angažiran, što znači da je 90% proračuna vezano uz postojeće programe. Najveće proračunske stavke odnose se na poljoprivredu i regionalna sredstva, što zajedno čini gotovo 70% proračuna. Prijedlog da se te posude kombiniraju kako bi se omogućila veća fleksibilnost naišao je na otpor, ne samo kod njemačkog ministra poljoprivrede Aloisa Rainera. Ističe važnost Zajedničke poljoprivredne politike za opskrbu hranom i upozorava na nedostatke za poljoprivredu.

Pitanja financiranja i otpor iz Njemačke

Ključno pitanje ostaje kako bi se trebao financirati novi proračun. EU planira vratiti 800 milijardi eura iz fonda za obnovu Corone. Od 2028. godišnje će opterećenje biti između 20 i 30 milijardi eura. Također će se razgovarati o novim izvorima prihoda na razini EU kako bi se izazovi adekvatno financirali. Tagesschau.de javlja da se osim viših članarina raspravlja i o nametu na nereciklirani elektronički otpad te porezu na duhan.

Očekuje se da će pregovori o nacrtu proračuna trajati dvije godine, što znači da će proteći mnogo vode niz Rajnu prije nego se postigne dogovor. Nužno je jedinstvo unutar redova država članica jer su potrebni jednoglasni pristanak i apsolutna većina u Europskom parlamentu. No posebice Njemačka, kao najveći donator EU-a, protivi se sveobuhvatnom povećanju proračuna i poziva na konsolidaciju nacionalnih proračuna, što dodatno podgrijava raspoloženje u Europi.

Stoga ostaje pitanje može li i želi li EU poduzeti potrebne reforme kako bi ostala jaka i konkurentna. Jasno je da će u bliskoj budućnosti biti potrebni brojni razgovori i intenzivni pregovori kako bi se pronašao pravi put za budućnost EU.