Fehlmannov rastanak: pogled na Schumanna i njegove glazbene tajne

Fehlmannov rastanak: pogled na Schumanna i njegove glazbene tajne

Svijet glazbe neprestano se istražuje i tumači na nove načine, ne samo zahvaljujući predanim ličnostima poput Beata Fehlmanna, ravnatelja Državne filharmonije Rhineland-Pfalz. Uz duboku povezanost s Robertom Schumannom, velikim skladateljem 19. stoljeća, Fehlmann pokazuje posebnu fascinaciju emocionalnim dimenzijama glazbe. “Volio bih pitati Roberta Schumanna što ga je zabrinjavalo u njegovim djelima”, kaže Fehlmann, koji ponekad prepoznaje složene slojeve u Schumannovim pričama, ali ga povremeno zbunjuje i “misterij” glazbe. On vjeruje da glazba djeluje na dubljoj razini i može odražavati ljudsku samopercepciju bez tehničkog objašnjenja koje bi umanjilo ovaj učinak. Fehlmann ističe da Schumannova djela potiču intenzivno bavljenje glazbom i samim sobom.

Schumann, rođen 8. lipnja 1810. u Zwickauu, nije bio samo nadaren skladatelj, već i pijanist i glazbeni kritičar koji je odigrao ključnu ulogu u ranom romantizmu. Sin bogate obitelji, nije imao glazbenu pozadinu, ali je odlučio pronaći svoj put u glazbi te je prvo studirao pravo. Ali njegova strast prema glazbi ojačala je tijekom studija, što ga je dovelo do učenja klavira kod Friedricha Wiecka. Schumannova stvaralačka faza kulminirala je važnim djelima koja su i danas popularna, poput “Karnevala” i “Dječjih prizora”. Emocionalna dubina njegovih skladbi, koju Fehlmann toliko cijeni, igra središnju ulogu. Krajem kolovoza, nakon sedam godina ravnateljstva u Ludwigshafenu, odstupit će i preuzeti umjetničko vodstvo glazbene akademije u Lihtenštajnu.

Schumannov eksperiment

Osim toga, Schumannova djela reinterpretirana su 2023. godine u sklopu uzbudljivog događaja u Speyeru. “Schumannov eksperiment” pokazao se kao multimedijski salon u kojem je Njemačka državna filharmonija Rhineland-Pfalz predstavila romantičnu glazbu na svjež način. Posjetitelji su ovdje iskusili uzbudljivu vezu između klasične glazbe i modernih kreativnih izričaja, na primjer korištenjem takozvanog “Skrjabinovog koda”. Takve inovacije udahnjuju novi život svijetu klasične glazbe i naglašavaju da Schumannovo nasljeđe živi i nadahnjuje nove generacije.

Schumannova spomen-ploča na pročelju kuće Schumann u Düsseldorfu, koja služi kao muzej, podsjeća na značajan utjecaj ovog skladatelja na glazbenu povijest. S preko 300 uglazbljenih pjesama i značajnim djelima u gotovo svim glazbenim žanrovima, Schumann ostaje nezaobilazna figura klasičnog repertoara. Njegova umjetnička ostavština nije nadahnula samo njegove suvremenike, već je utjecala i na kasnije skladatelje poput Mahlera i Debussyja.

Ukratko, može se reći da su i Schumannova ostavština i trenutni projekti oko njegove glazbe živi primjeri koliko je glazba duboko ukorijenjena u naše živote i kako nas neprestano potiče na razmišljanje. Dijalog između prošlosti i sadašnjosti nastavlja se dok intendant Fehlmann i Državna filharmonija Rhineland-Pfalz pronalaze kreativne načine da Schumannovo prekrasno djelo učine dostupnim široj publici.