Saarland: Zašto je Saarski statut iz 1955. oblikovao povijest

Saarland: Zašto je Saarski statut iz 1955. oblikovao povijest

Teško da je ijedno poglavlje u njemačko-francuskoj povijesti tako složeno kao ono Saarlanda. Misaoni eksperiment o hipotetskom razvoju Saarlanda da je stanovništvo glasalo za Statut Saara na referendumu 1955. postavlja uzbudljiva pitanja. Članak u Saarbrücker Zeitungu, na primjer, potaknuo je nagađanja o tome bi li Saarland mogao biti u sličnom položaju kao Luksemburg danas da je postao neovisno upravljana regija umjesto da ga je pripojila Savezna Republika Njemačka. Ali ova ideja sa sobom nosi neke poteškoće.

Protivnici ove pretpostavke iznijeli su nekoliko argumenata. Važna je činjenica da bi druge zemlje također imale pravo na institucije EU-a. Nadalje, kao što je poznato, Luksemburg je imao više prostora za razvoj od industrijskog Saarlanda. Da se Saarland pojavio kao neovisna cjelina, postojale bi carinske i valutne granice koje bi ga dijelile od njemačkog gospodarskog čuda.

Referendum 1955. i njegove posljedice

Pogled unatrag pokazuje da je referendum o statutu Saara održan 23. listopada 1955. i baca svjetlo na tadašnje političko raspoloženje. Glasači su se očito opredijelili protiv statuta: 423.434 glasa (67,71%) glasalo je protiv, a samo 201.973 glasa (32,29%) glasovalo je za usvajanje. Sveukupno, ostvaren je odaziv birača od 96,73% - jasan znak visokog političkog interesa stanovništva za ovu ključnu fazu povijesti. Odluka je protumačena kao snažan signal da je ponovno ujedinjenje sa Zapadnom Njemačkom preferirani put za većinu stanovnika Saarlanda.

Negativna odluka uslijedila je samo godinu dana kasnije Saarskim ugovorom, koji je potpisan 27. listopada 1956. Taj je dokument postavio okvir unutar kojeg je Saarland uvršten u Saveznu Republiku Njemačku kao 10. savezna država 1. siječnja 1957. Cijeli proces bio je jasan i svrhovit, s obzirom na to koliko je dugo regija bila u sjeni francuske politike moći.

Umjetno razdvajanje

Do ove točke, stanovništvo Saarlanda pripadalo je Bavarskoj i Pruskoj više od 110 godina. Povijesni događaji i sukob Istoka i Zapada doveli su do odvajanja područja od Njemačke i time do stvaranja tzv. “umjetnog” političkog jedinstva u Parizu. Brojni suvremeni svjedoci izvještavaju da su nesigurnosti Savezne Republike 1950-ih i spremnost političara u Bonnu i Saarbrückenu da učvrste ovu odvojenost uzeli u obzir dalekosežne povijesne osobitosti.

S Saarskim statutom, Saarland bi postao neovisna cjelina, pod europskom upravom, ali bi u isto vrijeme ostao u ekonomskoj uniji s Francuskom. Međutim, to nije bila sudbina koju je većina stanovnika Saarlanda željela. Odlučili su da će radije biti dio Savezne Republike Njemačke nego ostati u zahtjevnim i nesigurnim uvjetima.

Trenutno se može reći da europsko ujedinjenje, koje je ciljano Saarskim statutom, nije bilo pogođeno ovim referendumom. Umjesto toga, jasna volja stanovništva da napreduje zajedno s Njemačkom temeljni je dio povijesti Saarlanda. Pogled na današnje Saarland pokazuje da nije samo dio Njemačke, već sada i važan dio EU.

Razmišljanje o prošlosti jasno pokazuje da Saarland, kao i mnoge druge regije u Europi, ima složenu povijest koju karakterizira težnja za samoodređenjem i pripadanjem. Kada se danas okrenemo Saarlandu, shvaćamo da povijest ne utječe samo na sadašnjost iz prošlosti, već također pokazuje perspektive za budućnost.