Olujni udari na Baltičkom moru: trenutne razine i sigurnosni savjeti!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

15. listopada 2025. Ostholstein pokazuje kritične razine poplava; Olujni valovi i niske razine vode karakteriziraju obalu Baltičkog mora.

Am 15.10.2025 zeigt Ostholstein kritische Hochwasserpegel; Sturmfluten und Niedrigwasserereignisse prägen die Ostseeküste.
15. listopada 2025. Ostholstein pokazuje kritične razine poplava; Olujni valovi i niske razine vode karakteriziraju obalu Baltičkog mora.

Olujni udari na Baltičkom moru: trenutne razine i sigurnosni savjeti!

Obalne regije Njemačke opetovano se suočavaju s izazovima zbog olujnih udara koji se redovito događaju na Baltičkom moru. To je ono što ona izvještava Vijesti iz Kiela da je između srpnja 2022. i lipnja 2023. zabilježeno ukupno pet olujnih udara. U prethodnoj sezoni 2021./2022. bilo ih je čak sedam. Za tekuću sezonu čini se da će vrijeme ostati nepredvidivo.

Pogled na vodostaje na današnji dan, 15. listopada 2025. godine, pokazuje da je vodostaj Baltičkog mora 505 cm, što predstavlja odstupanje od plus 1 cm od srednjeg vodostaja. Ove vrijednosti su od velike važnosti za pogođeno stanovništvo jer ne samo da utječu na svakodnevni život, već i na sigurnost u pogođenim regijama.

Kako nastaju olujni udari

Olujne udare uzrokuju jaki vjetrovi koji guraju vodu na obale i mogu uzrokovati značajnu štetu. The Deutschlandfunk dokumentirano je da je olujni val koji je pogodio obalu Baltičkog mora u listopadu 2023. bio najgori u 150 godina. Puklo je nekoliko nasipa, ostavivši pustoš u cijelom području. Poplavljene su bezbrojne kuće i potopljene brojne jahte. Ukupno je ovaj olujni val prouzročio štetu koja se mjeri stotinama milijuna.

Olujni udari također su redovita pojava u drugim regijama, poput Sjevernog mora. U Hamburgu se, na primjer, prema promatranjima, između listopada i travnja često bilježi prosječno šest olujnih udara po sezoni. Klimatske promjene koje bi dovele do porasta razine mora mogle bi povećati učestalost i intenzitet takvih vremenskih pojava, kako predviđa IPCC.

Vodostaji i sustavi upozorenja

Gledajući unatrag na stvarne izmjerene vrijednosti, pregled pokazuje Hidrografske usluge Schleswig-Holstein da je npr. vodostaj Labe 15. listopada bio 578 cm, dok je Sjeverno more dosegnulo 538 cm. Ove vrijednosti pokazuju dinamičke promjene i važnost funkcionalnog sustava upozorenja koje izdaju različita tijela, uključujući regionalne okruge i policiju.

Zakon o civilnoj zaštiti i pomoći u katastrofama regulira upozorenja na poplave u Njemačkoj. Kanali upozorenja uključuju radio, televiziju, kao i digitalne platforme kao što su društveni mediji i aplikacije za upozoravanje. Ova informacija je neophodna kako bi se stanovništvo na vrijeme upozorilo na nadolazeću opasnost.

Upute za hitne slučajeve

U slučaju olujnog udara valja se pridržavati nekih važnih pravila ponašanja. Osim gašenja plina i struje, stručnjaci preporučuju premještanje važnih stvari na više katove te opskrbu hranom i vodom. Nošenje radija na baterije sa sobom također može biti ključno za informiranje o aktualnim događanjima.

Trajni izazov olujnih udara zahtijeva ne samo pozornost, već i stalnu prilagodbu naših zaštitnih mjera. Još je neizvjesno kako će se situacija razvijati u narednim godinama. Ono što je jasno, međutim, jest da bi se statistički gledano jaka oluja trebala dogoditi svakih 100 godina. Klimatske promjene često se navode kao ključni čimbenik koji bi nas mogao staviti pred nove izazove.

Hoće li uskoro opet doći do dramatičnih promjena vremenske situacije pokazat će naredni tjedni i mjeseci.