Postoji li opasnost od megakraha? Financijska tržišta su na rubu!

Postoji li opasnost od megakraha? Financijska tržišta su na rubu!

Međunarodna financijska tržišta trenutno su u krizi. Pogled na trenutnu situaciju pokazuje da cjenovni baloni u raznim sektorima, poput sirovina, obveznica, nekretnina i dionica, izazivaju velike nemire. Ti mjehurići mogu prsnuti postupno ili uz prasak, pri čemu investitori često trpe značajne gubitke koji se u financijskom svijetu smatraju poučnima. S obzirom na prošle mega-slomove, kao što je pucanje internetskog mjehura 2000. ili financijska kriza 2008., takvi su događaji rjeđi, ali mogu imati razorne posljedice. Süddeutsche izvješćuje da se posebno manje korekcije cijena često smatraju vjesnicima većih kriza, osobito ako trendovi cijena nastave rasti.

Poseban fokus je na SAD-u, gdje su tehnološke dionice nedavno izgubile veliku vrijednost - ponašanje koje je već bilo vidljivo tijekom tarifnog rata 2018. Ostaje neizvjesnost koji bi događaj u konačnici mogao izazvati pad burze. Može se primijetiti da se mnogi ulagači ponašaju s nekom vrstom precjenjivanja vlastitog povjerenja, što navodi Bundesbanku da upozori na nagli pad cijena i da poziva banke da rezervišu rezerve za gubitke.

Uloga državnog duga

Drugi rizik koji pritišće financijska tržišta je visok državni dug u eurozoni. Banke drže mnogo državnih obveznica, što povećava zabrinutost da bi financijske turbulencije mogle imati ozbiljne posljedice i ovdje. Činjenica da bi umjetna inteligencija mogla djelovati kao potencijalni okidač za novi pad još je jedan zabrinjavajući aspekt. Posebno su velike američke tehnološke tvrtke u fokusu promatranja. Moguća rasprodaja u sektoru umjetne inteligencije mogla bi imati dalekosežne ekonomske posljedice, ne samo u SAD-u.

U hipotetskom scenariju potresa na burzi, gdje su mogući gubici od 30 do 40 posto, to bi moglo izbrisati bilijune dolara u bogatstvu. Posebno bi bili pogođeni američki radnici i europski investicijski fondovi, što bi moglo potaknuti političku raspravu o odgovornosti i financijskoj pravdi – temi o kojoj se sve više raspravlja u Njemačkoj i drugim zemljama.

Povijesne paralele i ljudsko ponašanje

Kriza tulipana iz 17. stoljeća smatra se ranim primjerom spekulativnog balona. Ovdje su cijene lukovica tulipana dosezale vrtoglave visine sve dok se tržište nije urušilo jer više nije bilo kupaca. Time je jasno da nadolazeći financijski kolapsi često nemaju samo ekonomske uzroke, već su pod snažnim utjecajem psiholoških čimbenika – ljudske psihe i ponašanja na tržištima. U prošlosti je bilo mnogo takvih takozvanih “burzovnih mjehura”, koji su bili uzrokovani pretjeranim očekivanjima, padom kamatnih stopa i špekulativnim ulaganjima. Ne treba zaboraviti financijsku krizu iz 2008., dot-com balon i mnoge druge bankarske i valutne krize. [Bpb.de].

S obzirom na ovakva kretanja, jasno je da su tržišta podložna stalnim fluktuacijama. Morate imati dobar smisao za donošenje ispravnih odluka u ovim nestabilnim vremenima. Ulagačima se savjetuje da pažljivo prate signale i pripreme se za moguće promjene. Nadolazeći mjeseci mogli bi biti ključni za financijsku stabilnost.