Rekord u lipnju: Preko 2300 smrtnih slučajeva od vrućina u zapadnoj Europi zbog klimatskih promjena!

Rekord u lipnju: Preko 2300 smrtnih slučajeva od vrućina u zapadnoj Europi zbog klimatskih promjena!

Lipanj 2023. ući će u povijesne knjige zapadne Europe kao rekordan mjesec: sada je potvrđeno da je to bio najtopliji lipanj ikada zabilježen, s prosječnom temperaturom od 20,49 Celzijevih stupnjeva. To je prema najnovijim podacima EU službe za klimatske promjene Copernicus, koji datiraju iz 1950. Posebno eksplozivno: Ekstremne temperature od preko 40 stupnjeva Celzijevih dosegnute su u mnogim gradovima, kako pokazuje opsežna studija, što također ukazuje na razorne smrtne slučajeve povezane s vrućinom. Rezultat: tijekom razdoblja toplinskog vala od kraja lipnja do početka srpnja izbrojano je ukupno oko 2300 smrtnih slučajeva u dvanaest velikih europskih gradova, što je dramatičan porast koji je snažno povezan s klimatskim promjenama. Statistički gledano, oko 1500 od tih smrti izravno se pripisuje rastućim temperaturama uzrokovanim globalnim zagrijavanjem. U vrijeme kada mnogi ljudi još nisu u potpunosti osjetili vrućinu, rizik je bio posebno velik. Bez utjecaja klimatskih promjena samo bi 800 ljudi umrlo od vrućine, naglašavajući alarmantan učinak globalnog zatopljenja. PZ Vijesti.

Ako se pobliže pogledaju brojke, jasno je da od vrućina posebno pate stariji građani. 88 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom pogađa osobe u dobi od 65 godina i više. Brojke su bile posebno visoke u urbanim područjima poput Milana (320 dodatnih smrtnih slučajeva), Barcelone (286) i Pariza (235). London (171) i Frankfurt (21) također su patili od ekstremnih temperatura koje klimatske promjene podižu globalno, a ne samo u Europi. Na globalnoj razini, lipanj 2023. bio je treći najtopliji u povijesti, a globalne temperature porasle su za 1,3 stupnja Celzijusa od predindustrijskog doba. To što toplinski valovi uzrokuju više smrtnih slučajeva od drugih prirodnih katastrofa, poput poplava u Valenciji u kojima su poginule 224 osobe, govori koliko i zabrinjavajuće. DW.de ističe da najviše dnevne temperature rastu za 1 do 4 stupnja Celzijusa zbog klimatskih promjena. A razlika od samo 2 do 3 stupnja za mnoge može značiti situaciju opasnu po život.

Učinci na zdravlje i društveni izazovi

Posebno su zabrinjavajuće zdravstvene posljedice vrućina. Studije pokazuju da je više od 47.000 ljudi u Europi umrlo od posljedica visokih temperatura samo u ljeto 2023. godine. Jasno je da od toplinskog stresa posebno pate najosjetljivije skupine, posebice oboljeli ljudi ili starije generacije. Institut Robert Koch procjenjuje da bi stvarni broj slučajeva uzrokovanih tropskim bolestima koje prenose vrste koje se šire kao što je azijski tigrasti komarac mogao biti 40 do 50 puta veći od službeno dokumentiranog. Deutschlandfunk naglašava da širenje takvih bolesti predstavlja veliki zdravstveni rizik i javlja se uz psihološke izazove koji se kod mnogih ljudi manifestiraju kao posljedica klimatskih promjena.

Politika se suočava s golemim izazovima. Mnogi gradovi još uvijek nisu dovoljno pripremljeni za zdravstvene rizike uzrokovane toplinskim valovima, što kritički ispituju stručnjaci, posebice u Njemačkoj. Nedostatak hlada, nedovoljno zelenih površina i pretjerano brtvljenje neki su od problema koje je potrebno riješiti kako bi se bolje preživjelo toplinski val. Prijedlozi za ublažavanje učinaka klimatskih promjena, poput zaustavljanja izgaranja fosilnih goriva i širenja obnovljive energije, doista su izazov s kojim se društvo mora pozabaviti. Ne treba zaboraviti da mjere prilagodbe klimatskim promjenama, poput stvaranja zasjenjenih područja ili proširenih koncepata zaštite od topline, nisu samo smjernice, već upute za djelovanje koje će biti od presudne važnosti za buduće generacije.