Suche
Mein Konto
Freiburg: Stotine prosvjeduju protiv Merzovih kontroverznih izjava!
U Freiburgu je 600 ljudi prosvjedovalo protiv izjava kancelarke Merz o migraciji i gradskom pejzažu kako bi se zauzeli za različitost i koheziju.
Freiburg: Stotine prosvjeduju protiv Merzovih kontroverznih izjava!
25. listopada 2025. stotine ljudi okupilo se u Staroj sinagogi u Freiburgu na impresivnim prosvjedima protiv izjava kancelara Friedricha Merza. Povod za prosvjed bila je Merzova izjava u kojoj je govorio o problemima u “gradskoj krajolici” vezano uz stanovništvo koje je doživjelo migraciju, što je izazvalo veliku iritaciju. Organizatori su prvotno prijavili 200 sudionika, no policija je broj prisutnih procijenila na oko 600, što govori o živom sudjelovanju i velikom interesu za ovu temu. SWR izvještava da su prosvjed organizirale razne inicijative i političke skupine, uključujući savez “Neovisne žene Freiburg” i stranku Die Linke.
Sudionici su pozvani da se pojave s plakatima, sklopivim stolicama ili u kostimima kako bi simbolizirali različitost društva. Među sudionicima je bila i 60-godišnja Martje Ahrens koja je istaknula važnost solidarnosti u vremenima skretanja udesno. Dvije 20-godišnje aktivistice Lia K. i Emma W. oštro su kritizirale Merza: dok je Lia optužila Merza za iskorištavanje ženskih prava, Emma je naglasila da njegove izjave koriste rasističke stereotipe. Demonstracije su potekle iz razgovora između socijalnog radnika Armina Fahla i prijatelja u kojem su raspravljali o učincima pomaka udesno na djecu migrante.
Merzove kontroverze u kontekstu
Ove Merzove izjave nisu usamljene. Prije nekoliko dana kancelarka u Brandenburgu objavila je da je vlada drastično smanjila broj novih zahtjeva za azil. Ukazao je na pad od 60 posto od kolovoza 2024. do kolovoza 2025. Unatoč tome, njegovo korištenje pojma "gradski pejzaž" naišlo je na žestoke kritike, što se doživljava kao diskriminirajuće i uvredljivo. Čelnica Zelenih Katharina Dröge posebno je pozvala na više pristojnosti u političkoj retorici i ukazala na posljedice takvih izjava. dnevne vijesti naglašava da se ovaj izraz često koristi kao skrivena šifra za ljude koji se ne doživljavaju kao “Nijemci” ili “bijelci”.
Upotreba takvih izraza jača kolektivni osjećaj nelagode u društvu i legitimizira ponašanje koje izaziva podjele, kako objašnjava sociologinja Nina Perkowski. Studije pokazuju da je među stanovništvom porastao strah od kriminala i rasizma, ne samo zbog pritiska medija i desničarskog ekstremističkog diskursa. Osobito su mladi razvili povećanu svijest o ovim problemima i sve su spremniji preuzeti aktivnu ulogu u borbi protiv rasizma i diskriminacije.
Rastuća protestna kultura
Posvećenost borbi protiv rasizma značajno je porasla u Njemačkoj posljednjih godina. Nedavna studija pokazuje da se udio ljudi koji sudjeluju u prosvjedima protiv rasizma povećao s 4 posto u proljeće 2023. na 17 posto u ljeto 2024. To odgovara učetverostručenju, npr. interkulturwoche.de prijavio. Mnogi ljudi doživljavaju rasizam, diskriminaciju i društvenu isključenost kao ozbiljne prijetnje svojoj sigurnosti.
Ova rastuća kultura protesta pokazuje da su antirasistički pokreti u Njemačkoj sve samo ne rubni fenomen. Osobito mlađi i akademski obrazovani ljudi pokazuju visoku spremnost na rad za različitost i protiv diskriminacije. Inicijativama poput ove demonstracije postaje jasno da su glasovi civilnog društva sve glasniji i bore se protiv podijeljenosti društva.