Hitno upozorenje: općine idu prema 30 milijardi eura duga!

Hitno upozorenje: općine idu prema 30 milijardi eura duga!

Pitanje općinskih financija trenutno je visoko na dnevnom redu. Kako naglašava Achim Brötel, novi predsjednik okruga Baden-Württemberg, općinama prijete ozbiljna financijska uska grla. Najesen nam predstoji planiranje proračuna, što se neće odraziti samo na financijsko stanje gradova i općina, već će se osjetno odraziti i na svakodnevni život građana. "Idemo prema gubitku od preko 30 milijardi eura", rekao je Brötel, koji također radi kao okružni administrator u okrugu Neckar-Odenwald i na čelu njemačkog okružnog vijeća. Situaciju opisuje kao dramatičnu i poziva na brzu pomoć političara umjesto da se čeka do 2026., kako izvještava Staatsanzeiger.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da se u nekim mjestima već razmatraju moguće mjere koje bi mogle uključivati ​​ukidanje autobusnih linija i kulturne ponude. Ovakav razvoj događaja mogao bi potaknuti uspon ekstremnih stranaka kako nezadovoljstvo naroda raste. Proteklih nekoliko godina pokazalo je da iako su općinski prihodi porasli za 3,5%, rashodi su porasli za 8,8%. Jedan od razloga za to je znatno povećana potrošnja na socijalne usluge, koja je, prema podacima Zaklade Schader, uzrokovala deficit od 24,3 milijarde eura u 2024. To predstavlja povećanje od gotovo 300% u usporedbi s prethodnim godinama. Lokalni donositelji odluka vjerojatno neće moći olako izbjeći ove izazove.

Dugovi i deficiti

Istovremeno, financijsko izvješće općina za 2025. godinu pokazuje da je financijsko stanje općina urušeno u cijelosti. Stagnirajući porezni prihodi odražavaju slabo gospodarstvo i znače da važni troškovi poput osoblja i socijalnih usluga nekontrolirano rastu. “Strukturalni problemi, posebno sa socijalnim izdacima, nisu riješeni”, upozorava Brigitte Mohn iz Zaklade Bertelsmann. Naglašava da visoki deficiti dovode u pitanje financijsku sposobnost općina koje sudjeluju s više od 50 posto javnih investicija. Tijekom godina zadaće općina su proširene, ali nedovoljno financirane. To pokazuje da smo u dilemi: sve više poslova se obavlja bez potrebnog novca, a općine su strukturno podfinancirane.

Izdaci za socijalne usluge posebno su dramatično porasli, za oko 11,7% u područjima pomoći pri integraciji i skrbi za djecu i mlade. S obzirom na ove brojke, postaje jasno koliko su hitno potrebne reforme za stabilizaciju financijske situacije općina. Ostaje za vidjeti hoće li budući pakt predviđen koalicijskim sporazumom nove federalne Vlade, koji je usmjeren na jačanje općinskih financijskih kapaciteta, sadržavati i konkretne reformske prijedloge. Trenutačni pesimistični izgledi o financijskim izgledima općina izazivaju sumnje u vezi s tim, kako navodi [Bertelsmann Stiftung](https://www.bertelsmann-stiftung.de/de/themen/aktuelle-melden/2025/juli/kommunale-finanzen-groesstes-streit-in-der-geschichte-der-bundes republic).

Hitna potreba za državnom reformom postaje jasna ne samo u političkim raspravama, već i na radionicama, poput onih koje su nedavno organizirali Zaklada Schader i Sveučilište primijenjenih znanosti u Darmstadtu. Ovdje se raspravljalo o pristupima reformskim opcijama koje bi se trebale usredotočiti i na rashode i na prihode općina. Uwe Zimmermann, iz Njemačke udruge gradova i općina, naglasio je da se izazovima poput digitalizacije, smanjenja birokracije i mjera zaštite klime mora aktivno baviti. Samo tako zajednice mogu preživjeti kritičnu situaciju bez ugrožavanja temelja društvene kohezije.