Više od 1000 bačvi nuklearnog otpada otkriveno u Atlantiku: Istraživači upozoreni!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Istraživački tim otkriva više od 1000 bačvi nuklearnog otpada u sjeveroistočnom Atlantiku. Studija onečišćenja okoliša i radioaktivnog otpada.

Forschungsteam entdeckt über 1.000 Atommüll-Fässer im Nordostatlantik. Untersuchung zur Umweltbelastung und radioaktiven Abfällen.
Istraživački tim otkriva više od 1000 bačvi nuklearnog otpada u sjeveroistočnom Atlantiku. Studija onečišćenja okoliša i radioaktivnog otpada.

Više od 1000 bačvi nuklearnog otpada otkriveno u Atlantiku: Istraživači upozoreni!

Značajno otkriće izaziva uzbuđenje u znanstvenom svijetu: istraživači su identificirali preko 1000 bačvi nuklearnog otpada u sjeveroistočnom Atlantiku. Objavila je to francuska istraživačka organizacija CNRS. Međunarodna ekspedicija, koja je 15. lipnja 2025. krenula iz Bresta u zapadnoj Francuskoj, radit će oko četiri tjedna na području gdje se sumnja da je količina odloženog nuklearnog otpada velika. Kažu da je više od 200.000 barela tamo deponirano između 1950-ih i 1980-ih. Danas su točne lokacije i stanje tih bačvi još uvijek nepoznati, što situaciju čini posebno zabrinjavajućom budući da leže na dubinama od 3000 do 5000 metara.

Putovanje brodom vodi tim od 21 znanstvenika, uključujući istraživača s Thünen instituta za ekologiju ribarstva u Bremerhavenu. “Cilj je procijeniti posljedice odlaganja otpada dok proučavamo lokalni ekosustav,” objašnjava Patrick Chardon, voditelj projekta NODSSUM programa. Za lociranje bačvi i procjenu njihovog utjecaja na okoliš koristi se najsuvremeniji autonomni ronilački robot Ulyx. Uz mogućnost ronjenja do 6000 metara dubine, Ulyx će snimati 3D slike i precizno locirati bačve zahvaljujući sonarnom sustavu.

Dugoročni učinci u vidu

“Bačve su dizajnirane za pritisak na dubini, ali ne za trajno zadržavanje radioaktivnosti”, upozoravaju znanstvenici. Chardon procjenjuje da bi radioaktivnost većine bačvi mogla gotovo potpuno nestati za otprilike 300 do 400 godina. Samo oko 2% otpada moglo bi imati znatno duže trajanje zračenja. To bi moglo smanjiti zabrinutost oko sigurnosti i utjecaja otpada koji se odlaže na okoliš. Međutim, i dalje je važno razumjeti točne učinke na ekosustav.

Trenutna ekspedicija nije se bavila samo traženjem bačvi, već i mapiranjem lokacija na kojima su pronađene. Znanstvenici planiraju tijekom svoje misije prikupiti uzorke vode, tla i živih bića koji će potom biti poslani u razne laboratorije u Europi. Točna lokacija područja potrage pokriva područje veće od 200 četvornih kilometara, otprilike 1000 kilometara zapadno od La Rochellea, u zapadnoeuropskom bazenu Atlantika. Tim će se posebno usredotočiti na pitanje nuklearnog otpada, kao i na druge ekološke aspekte, jer se istraživanje ovog područja smatra važnim.

Ukratko, izazov koji predstavlja desetljećima dugo odlaganje nuklearnog otpada u ocean predstavlja ne samo povijesnu tragediju, već također otvara sadašnje i buduće probleme. Misija je samo prvi korak. Druga ekspedicija ciljanog uzorkovanja već je planirana za iduću godinu, iako se točan datum još čeka. Odgovorni izražavaju nadu da će rezultati pružiti cjelovit pregled stanja ovih opasnih ostataka i njihovog utjecaja na morski ekosustav.

Dodatne informacije o temi možete pronaći na Glasnik Crne šume, Daily Mirror i kurir.