Učitelji u nevolji: Reforme školstva tjeraju glad za obrazovanjem do krajnjih granica!

Učitelji u nevolji: Reforme školstva tjeraju glad za obrazovanjem do krajnjih granica!

U zabrinjavajućoj situaciji, stručnjaci za obrazovanje i predstavnici škola okupili su se u srednjoj školi Gosheim-Wehingen. Zastupnik državnog parlamenta Niko Reith iz FDP-a pozvao je ljude na ovaj „okrugli stol“ kako bi razgovarali o hitnim izazovima u školskom sustavu. Razlog tome su nadolazeće reforme i državni izbori 8. ožujka 2026. Među prisutnima na sastanku bili su rektorica Christiane Glaser i zamjenica rektora Oreste Föhr iz srednje škole Gosheim-Wehingen te Patricia Staron i Heiko Keller iz drugih obrazovnih institucija.

Središnja tema bila je reforma školstva koja će u Baden-Württembergu stupiti na snagu od školske godine 2024./25. To je popraćeno, između ostalog, ponovnim uvođenjem obvezne preporuke osnovne škole za srednje škole i brisanjem srednje škole. Od iduće školske godine 2025/26 vraća se i devetogodišnja srednja škola (G9). U tom je kontekstu Patricia Staron rekla kako promjene već značajno opterećuju školsku svakodnevicu, s čime su se složili i prisutni. Sve se više traži jasna struktura i promišljena implementacija novih ideja.

Ogromne škole

Ali nisu samo strukturne promjene ono što zadaje glavobolje školama. Zamjenik ravnatelja Heiko Keller istaknuo je provedbu ovih reformi i kritizirao činjenicu da mnogi novi propisi još nisu jasno definirani. Novi obvezni predmet “Informacijski i medijski odgoj” posebno postavlja pitanja. Nezadovoljstvo izaziva i veliko administrativno opterećenje tajnika škola jer često nije osigurana odgovarajuća naknada.

Drugi gorući problem je inkluzivno obrazovanje. Mnogo je neizvjesnosti kada se radi o teškoj djeci i mnoge se škole osjećaju prepuštenima u tom pogledu. Unatoč pravu na nediskriminirajuće i pravedno obrazovanje za sve učenike, status quo i dalje pokazuje značajan potencijal za poboljšanje od ratifikacije UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, prema Zakladi Bertelsmann.

Vidljive posljedice izostajanja

Posljedice pandemije korone vidljive su i u sve većem broju izostanaka s nastave. Učitelji sve više preuzimaju dodatne uloge, poput psihologa ili socijalnih radnika, što dodatno povećava teret. Smjernice Ministarstva kulture za suzbijanje izostajanja s nastave prosvjetni radnici doživljavaju neadekvatnima, što ukazuje na hitnu potrebu za djelovanjem.

“Ovdje dosežemo svoje granice!”– Ovako je jedan učitelj sažeo osjećaj mnogih kolega. Potreba za većim uvažavanjem odgojno-obrazovnog rada je sveprisutna. Studija pokazuje da su motivirani učitelji najvažniji čimbenik uspjeha učenika u učenju. To ide ruku pod ruku s nalazima da individualna podrška i manji razredi mogu dati odlučujući doprinos uspjehu u učenju. Tu se postavlja pitanje kako bi škole trebale biti osmišljene u budućnosti.

Zahtjevi obrazovnog sustava sve su veći, a potrebe djece sve raznovrsnije. Rasprava oko školskih reformi pokazuje jasne tendencije: Obrazovanje je važno dobro koje je središnje za dobrobit pojedinca i našeg društva. Kad je u pitanju budućnost naših škola, nitko ne smije biti zaostao.

Rezultati trenutnih rasprava pokazat će u kojoj mjeri obrazovna politika u Baden-Württembergu može odgovoriti na izazove. Možemo se samo nadati da će ova važna pitanja biti uzeta u obzir na predstojećim državnim izborima.