Suche
Mein Konto
Klimatska kriza i posljedice rata: Roth se bori za humanitarne standarde u Ženevi
Claudia Roth predvodi izaslanstvo Bundestaga u Ženevi na sastanku IPU-a i raspravlja o humanitarnim normama i klimatskoj krizi.
Klimatska kriza i posljedice rata: Roth se bori za humanitarne standarde u Ženevi
U vrijeme kada se svijet suočava s brojnim krizama, Claudia Roth, zastupnica Saveza 90/Zelenih u Bundestagu, istaknula je hitnu potrebu zaštite humanitarnih normi i obrane međunarodnog humanitarnog prava tijekom 151. skupštine Interparlamentarne unije (IPU) u Ženevi. Ovaj sastanak, koji se održao od 18. do 23. listopada 2025., donio je na dnevni red važna pitanja poput zaštite civila te učinaka gladi i klimatskih promjena. Roth jasno daje do znanja da ova pitanja nisu samo apstraktni pojmovi, već konkretni izazovi koji se tiču svih nas. Glasno Bundestag U trenutnoj globalnoj situaciji, suradnja parlamenata smatra se ključnom za prevođenje međunarodnih obveza u nacionalno pravo.
IPU si je zadao zadatak da djeluje kao most između ljudi i politike. Roth ističe važnost zajedničkog okupljanja svjetskih parlamentaraca kako bi pronašli učinkovita rješenja. U Ženevi su delegati također raspravljali o izradi zakona i proračuna koji osiguravaju sigurnu humanitarnu pomoć. Klimatska kriza prepoznata je kao središnja briga, posebno za pogođene regije, poput pacifičkih otočnih država ili Afrike. Ovi su diskursi tim važniji ako uzmete u obzir da je u Belému planirana zasebna konferencija za klimatsku konferenciju.
Zaštita prema međunarodnom humanitarnom pravu
Međunarodno humanitarno pravo, kao i Wikipedia opisuje, uključuje osnovna pravila koja osiguravaju zaštitu ljudi, zgrada i okoliša tijekom oružanih sukoba. Postoje jasna pravila zaštite civila i zabrane uporabe oružja koje uzrokuje nepotrebne ozljede. Ove norme imaju za cilj smanjiti patnje u ratovima i zaštititi one koji ne sudjeluju ili više ne sudjeluju u neprijateljstvima. Povijesni pregled pokazuje: Korijeni suvremenog međunarodnog humanitarnog prava sežu do osnivanja Crvenog križa 1863. godine, nakon čega je uslijedila prva Ženevska konvencija Crvenog križa 1864. godine.
Važna načela međunarodnog humanitarnog prava uključuju, među ostalim, da je borcima dopušteno napadati vojne ciljeve, dok neborci uživaju posebnu zaštitu. Korištenje nepotrebnog oružja je strogo zabranjeno. Ove smjernice pomažu minimizirati rizik od nepotrebne patnje i postavljaju jasna ograničenja vojnim akcijama.
Aktualni izazovi i koraci naprijed
Rothova delegacija također je bila svjesna rastuće zabrinutosti zbog kršenja pravila u raznim sukobima. Posebnu pažnju privukla je prijava za prisilno posvajanje ukrajinske djece od strane Rusije, kao i hitnost u području kibernetičkog kriminala. Važno je napomenuti da su 40% prisutnih izaslanika bile žene koje su strastvene za ravnopravnost spolova. Njemačka se u tom kontekstu percipira kao pouzdan partner unutar međunarodne zajednice, s jasnim pozivom na konkretnu akciju.
Osim toga, perspektive drugih regija svijeta igraju važnu ulogu u političkom djelovanju, na primjer kada je u pitanju razvoj otpornosti u Africi ili zaštita klime na pacifičkim otocima. Djelovanje Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) posebno se smatra ključnim u ovom području. ICRC je izvanredan primjer provedbe humanitarnih načela i predan je suočavanju s ovim globalnim izazovima.
Ukratko, 151. skupština IPU-a u Ženevi nije poslužila samo kao platforma za razmjenu ideja, već i kao putokaz za budućnost. Potreba za ponovnom uspostavom i zaštitom humanitarnih normi u cijelom svijetu hitnija je nego ikada, a delegati su poduzeli sljedeći korak u tom smjeru.