Putinova sjena nad Darmstadtom: Okružno vijeće u previranju nakon prijedloga!

Putinova sjena nad Darmstadtom: Okružno vijeće u previranju nakon prijedloga!

U okružnom vijeću Darmstadt-Dieburg danas je izbila neuobičajena svađa kada je nezavisni političar Werner Bischoff podnio prijedlog koji je za mnoge u parlamentu bio znak upozorenja. Povod za prijavu bila je 80. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata. Bischoffov prijedlog da se od oblasnog vijeća zatraži da se ispriča Rusiji za zločine njemačkog fašizma izazvao je veliko uzbuđenje i doveo je do toga da parlamentarna skupina Zelenih i nekoliko drugih zastupnika napuste sobu za sastanke. Okružni upravitelj Klaus Peter Schellhaas (SPD) također je bio toliko pogođen izjavama da je napustio dvoranu bez protugovora. Cjelokupna predložena rezolucija o isprici na kraju je odbijena, što je dodatno podgrijalo napetosti u povjerenstvu i otvorilo mnoga pitanja.

Bischoff je u svom govoru kritizirao “rusofobiju” i “huškanje protiv ruskog predsjednika” te ustvrdio da Rusija nije jedini agresor u ukrajinskom sukobu. Naglasio je da odgovornost za sadašnje stanje snose i politika Zapada i širenje NATO-a prema istoku. Ova deklaracija je prošla tanku liniju i izazvala otpor među prisutnima, kako izvještava op-online.de.

Povijesni kontekst

Da bismo razumjeli pozadinu Bischoffovih pogleda, moramo baciti pogled na povijest širenja NATO-a prema istoku. Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je 21. veljače 2022. samoproglašene narodne republike Lugansk i Donjeck i pozvao Zapad da poštuje stavove NATO-a iz 1997. godine. Zapad, točnije NATO, ne vidi ulazak Ukrajine u NATO kao skori, no to je podiglo napetosti jer Putin optužuje Zapad za kršenje sporazuma iz 1990-ih. Povjesničar Wolfgang Müller ističe da su obveze prema širenju NATO-a date, ali nisu pravno obvezujuće, kao u izvješću [deutschlandfunk.de](https://www.deutschlandfunk.de/russland-ukraine-kritik-nato-ost ​​​​Extension-100.html).

Temeljni akt NATO-a i Rusije iz 1997. godine predstavljao je pokušaj stvaranja kooperativnog sigurnosnog sustava u Europi u kojem bi i Rusija igrala svoju ulogu. Unatoč početnoj otvorenosti pod Borisom Jeljcinom, koji je u početku odbijao širenje NATO-a, odnosi su sve više zahladnjeli od aneksije Krima 2014. Prema povjesničarima, rusko nepovjerenje prema NATO-u duboko je ukorijenjeno u povijesti Hladnog rata, što značajno otežava procjenu trenutne geopolitičke situacije, kao i [correctiv.org](https://correctiv.org/faktencheck/background/2022/12/12/nato-ost Extension-was-russia-und-der-westen-vereinbarten-und-was-nicht/) objašnjava.

Spor u okružnom vijeću

Bischoffov potez koji kida živce ne predstavlja samo lokalnu političku kontroverzu; dotiče se jednog od najhitnijih međunarodnih pitanja našeg vremena. Kritičari njegovih stavova oštro tvrde da su takve izjave opasne i obmanjujuće. Činjenica da u okružnom vijeću nije bilo protugovora rasvjetljava klimu straha ili otpora unutar politike, koja ponekad proizlazi iz vlastite povijesti.

Ostaje za vidjeti kako će politički akteri u Darmstadt-Dieburgu reagirati na ovu pometnju i može li to pokrenuti širu raspravu o ulozi Njemačke u svjetskoj politici. Okružno vijeće morat će dublje proniknuti u ova složena pitanja kako bi postiglo jasnije razumijevanje vlastite političke pozicije i odgovornosti prema Rusiji i okolnom svijetu.