Emocije u demokraciji: Kako dijele naše društvo!

Emocije u demokraciji: Kako dijele naše društvo!

2. studenoga 2025. u dvorani za sastanke Klinike am Hainberg održao se uzbudljivi forum Hersfeld-Rotenburg Future Academy. Tema ovog događaja pod nazivom “Defenzivna demokracija” bila je ništa manje nego utjecaj medijskog obrazovanja i društvenih institucija na polarizaciju u našem društvu. Profesor emeritus prof. dr. Ernst-Dieter Lantermann iz Kassela vodio je raspravu svojim predavanjem „Kapitulacija razuma u preopterećenom društvu – kada razmišljanje i djelovanje dolaze pod vodstvom ekstremnih osjećaja“.

Više od 80 gostiju, uključujući studente i angažirane građane, okupilo se unaprijed oko teme očuvanja povjerenja i razuma u sve emocionalnijem svijetu. Lantermann nije samo osvijetlio kako se nositi s neizvjesnošću, već i izazove potrage za identitetom u današnjim često neodoljivim životnim uvjetima. Posebno je zanimljivo bilo njegovo osvrt na razliku između “hladnog” i “vrućeg” razmišljanja i ulogu društvenih mreža u tome. Ove platforme, prema Lantermannu, raspiruju ekstremne emocije i ugrožavaju racionalnost kroz percipirane istine, kako izvještava Hersfelder Zeitung.

Sudjelovanje učenika i emocionalni problemi

Sudionici iz Democracy AG iz škole modela Obersberg, poput Zoé Fischer i Lucy Landefeld, također su pridonijeli događaju baveći se emocionalnim temama iz školskog konteksta. Joachim Lindner i Andrea Budde istaknuli su važnost grupne terapije, dok je Karsten Vollmar, ravnatelj škole, govorio o poteškoćama koje mladi imaju u razlikovanju istine od stvarnosti. Publika je bila nadopunjena razmišljanjima Aarona Wilda, predanog studenta, koji je istaknuo emocionalnu argumentaciju u političkim raspravama.

Lantermannov izazov prisutnima bio je jasan: emocionalizacija demokracije i političkog diskursa mora biti prepoznata i usmjerena u pozitivnim smjerovima. To se može dogoditi kroz aktivnu ulogu društvenih institucija koje mogu zadovoljiti emocionalne potrebe građana, ne samo u kriznim vremenima, već iu svakodnevnom građanskom odgoju.

Društveni mediji i njihova dvostruka uloga

U kontekstu medijskog obrazovanja, utjecaj društvenih medija ne može se zanemariti, posebno kada se uzme u obzir razvoj u posljednjih nekoliko desetljeća. Društveni mediji postali su popularni od prijelaza tisućljeća, omogućujući korisnicima stvaranje i dijeljenje sadržaja i umrežavanje. Međutim, postoji područje napetosti: dok društveni mediji mogu promicati političku mobilizaciju, kritičari upozoravaju na fragmentaciju društva. Prema članku Savezne agencije za građansko obrazovanje, postoje velike razlike u korištenju ovih platformi. Među osobama u dobi od 14 do 29 godina, 88% tjedno koristi društvene mreže - što je jasan pokazatelj njihove središnje uloge u političkoj percepciji, posebno među onima koji prvi put glasaju u kampanji za savezne izbore 2021.

Ipak, ostaje pitanje kako se kulturna i društvena područja mogu spojiti. Izazov leži u promicanju medijske pismenosti te reguliranju i praćenju političkog sadržaja na društvenim mrežama. Veće obrazovanje i odgovornost mogli bi pomoći građanima da formiraju politička mišljenja. Važan uvid iz Lantermannovih opaski nije demoniziranje emocionalnog diskursa u demokraciji, već njegovo aktivno oblikovanje.

Općenito, forum pokazuje da postoji hitna potreba za rješavanjem ekstremnih emocija i njihovog utjecaja na demokraciju. Aktivno sudjelovanje svih generacija neophodno je za održavanje razuma u političkim raspravama.