Novi izborni zakon u Hessenu: suđenje D’Hondtu izazvalo uzbuđenje!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Hesse reformira lokalni izborni zakon: Novi d'Hondtov postupak ima za cilj favorizirati veće stranke. Izbori 15.03.2026.

Hessen reformiert das Kommunalwahlrecht: Neues d’Hondt-Verfahren soll größere Parteien begünstigen. Wahlen am 15. März 2026.
Hesse reformira lokalni izborni zakon: Novi d'Hondtov postupak ima za cilj favorizirati veće stranke. Izbori 15.03.2026.

Novi izborni zakon u Hessenu: suđenje D’Hondtu izazvalo uzbuđenje!

Pripreme za lokalne izbore u Hessenu 15. ožujka 2026. u punom su jeku i ima se o mnogo čemu raspravljati. Nova procedura raspodjele mandata, d'Hondtova procedura, bit će osnova za raspodjelu mandata u općinskim i okružnim vijećima umjesto dosadašnjeg sustava Hare/Niemeyer. Ova odluka, koja je donesena u državnom parlamentu u Wiesbadenu 27. ožujka 2025., već je izazvala žestoke rasprave. Dok je crno-crvena koalicija CDU-a i SPD-a glasovala za reformu, oporbene frakcije, uključujući Zelene, AfD i FDP, odlučno su odbacile amandman.

Prelazak na d'Hondtovu metodu, koja se često koristi u njemačkom izbornom pravu od 1945. godine, otvara niz pitanja. Ova metoda djelitelja dijeli glasove stranaka uzastopnim prebrojavanjem (1, 2, 3, ...) i dodjeljuje mjesta prema najvećem postignutom broju. Kritičari se slažu da ova izborna metodologija ide u prilog većim strankama. Marburški ustavni pravnik Hans-Detlef Horn prisjeća se da postupak ponekad može dovesti do iskrivljenja i ugroziti izbornu jednakost. Stoga poziva na sveobuhvatnu reviziju postojećih odredbi izbornog zakona.

Izborno pravo u tranziciji

Prelazak s Hare/Niemeyer metode, koja se u Hessenu koristi od 1981. godine i temelji se na drugačijoj metodi izračuna, na d'Hondtov sustav izazvao je veliku raspravu u politički zainteresiranoj javnosti. Prema Hare-Niemeyerovoj metodi, glasovi su se množili, a zatim dijelili s brojem mjesta, što je u prošlosti omogućavalo proporcionalniju zastupljenost. D'Hondtov sustav sada bi mogao dovesti do toga da samo 11 grupa bude zastupljeno u Frankfurter Römeru umjesto 16, kako izvješćuje ministar unutarnjih poslova Roman Poseck (CDU). Time bi se mogla smanjiti rascjepkanost parlamenata, naglašava Poseck. No mnogi upozoravaju da bi to moglo dodatno smanjiti utjecaj manjih stranaka, što se doživljava kao prijetnja demokraciji.

Savezni ustavni sud također ističe da odredbe o pravu glasa nisu zauvijek bezopasne. Reakcije na reformu su stoga podijeljene: s jedne strane je vlast koja želi poboljšati funkcionalnost lokalnog predstavništva; s druge strane, postoje kritičari koji se boje da će manje stranke biti u nepovoljnom položaju i razmatraju tužbu. FDP je već podnio tužbu protiv reforme. Vaši strahovi nisu neutemeljeni. U prošlosti je bilo primjera u kojima su stranke postigle lošije rezultate od svog udjela glasova zbog korištenja d'Hondtove procedure.

Izgledi za lokalne izbore

15. ožujka 2026. postat će jasno hoće li se rizici povezani s d'Hondtovim postupkom doista ostvariti. Znanstvenici i stručnjaci za izborno pravo s uzbuđenjem prate razvoj događaja, jer se odluka Državnog suda u Hessenu, koja će biti ključna za konačnu provedbu reforme, doživljava kao matematički izazov. U konačnici, važno je održati ravnotežu između većih i manjih stranaka, a ujedno promicati funkcioniranje parlamenata.

Sveukupno, ostaje za vidjeti kako će se političke strukture razvijati nakon reforme i hoće li birači zaista pronaći jasan, pouzdan predstavnik svojih interesa na glasačkim kutijama. Nadolazeći mjeseci obećavaju puno uzbuđenja i mogli bi biti odlučujući za političku sliku u Hessenu.