Političar AfD-a objavio lažnu fotografiju kancelarke – skandal s rukovanjem!

Političar AfD-a objavio lažnu fotografiju kancelarke – skandal s rukovanjem!

Uz lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama, stvari postaju sve divlje. Hesenski političar AfD-a Johannes Marxen objavio je na Facebooku uređenu fotografiju na kojoj se vidi njegov kolega iz parlamentarne skupine Gerhard Schenk s kancelarom Friedrichom Merzom (CDU). U objavi se tvrdi da je to "rukovanje kancelarke", slika koja je pogodila mnoge. No brzo se pokazalo da tračevi ne prikazuju cijelu sliku. Glasno Vijesti iz istočnog Hessena Slika je lažna i nije snimljena na Hessenfestu, iako je Merz zapravo bio tamo.

Originalna fotografija prikazuje kancelarku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koja je snimljena krajem 2024. Ovdje je napravljena nesretna montaža: Schenk je jednostavno zamijenjen sa Zelenskim. Robert Lambrou, predsjednik zastupničkog kluba AfD-a, potvrdio je da se Merz rukovao sa Schenkom, što mogu dokazati svjedoci. Međutim, objava je isprva bila neprihvatljiva te je izbrisana samo nekoliko sati nakon objave. Marxen je samo neizravno odgovorio na kritična pitanja prije nego što je bacio ručnik i uklonio sliku s platforme.

Slučaj za medijsku pismenost

Ovi incidenti još jednom naglašavaju koliko je važno kritički se odnositi prema informacijama na društvenim mrežama. Kad je Alice Weidel, savezna predsjednica AfD-a, prethodno opisala Merza kao "lažljivog kancelara", stolovi su se i dalje mijenjali. Širenje lažnih vijesti i povezanih dezinformacija i dezinformacija problemi su koji su prisutni ne samo u političkoj areni, već posvuda. Glasno bpb Lažne vijesti često imaju posebno velik utjecaj, osobito ako pogođeni imaju malo povjerenja u političke i medijske institucije.

Ova zabrinutost postala je posebno glasnija nakon izbora Donalda Trumpa 2016. i referenduma o Brexitu. Vijesti koje su postale viralne ne utječu samo na formiranje političkih stavova, već i na društvenu klimu. Za smanjenje utjecaja dezinformacija na društvenim medijima potreban je siguran osjećaj istine. Istraživanja pokazuju da se manje od 1% sadržaja na internetu klasificira kao lažne vijesti, što ne znači da su ostale informacije vjerodostojne.

Potrebno je pojašnjenje

Kako bi se tome suprotstavilo, od velike su važnosti inicijative za promicanje medijske pismenosti. Na primjer, EU je pokrenula program “EU vs. Disinfo”. Takvi programi imaju za cilj pružiti svojevrsno “cijepljenje” protiv lažnih vijesti, senzibilizirati građane na opasnosti od dezinformacija i opremiti ih potrebnim alatima. U doba u kojem se svaka informacija može širiti munjevitom brzinom, bitno je kritički sagledati primljenu informaciju.

Ova publikacija jasno pokazuje da nije istina sve što kruži internetom. Lažne vijesti, kao što pokazuje slučaj Johannesa Marxena, izazov su za novi medijski krajolik i zahtijevaju temeljito preispitivanje načina na koji postupamo s informacijama.