Kina pokazuje vojne ciljeve u Tajvanu: prijetnja ili strategija?

Kina pokazuje vojne ciljeve u Tajvanu: prijetnja ili strategija?

Trenutačne napetosti između Kine i Tajvana dosežu zabrinjavajuće razine. Danas, 6. studenog 2025., Kina objavljuje satelitske slike visoke rezolucije koje prikazuju svoje vojne ciljeve u Tajvanu. Ove slike dolaze iz konstelacije Jilin-1 koju je razvila tvrtka Chang Guang Satellite Technology, koja je povezana s Kineskom narodnooslobodilačkom vojskom (PLA). Slike ne samo da prikazuju strateški ključne lokacije kao što su Taipei, znanstveni park Hsinchu i luka Taipei, već također ilustriraju odlučnost Kine da ojača svoje pravo na otok. Kritičari, poput novinara i korisnika društvenih medija, ovo vide kao opasnu prijetnju i lažnu tvrdnju o suverenitetu Tajvana az-online.de prijavio.

Publikacija dolazi u trenutku kada su napetosti u regiji već visoke. Tajvan je u ponedjeljak započeo vlastite vojne manevre na jugu otočke republike koji će trajati do četvrtka. Koriste se američki jurišni helikopteri Super Cobra i Apache. Ove vježbe izravan su odgovor na vojne aktivnosti Kine, koja je nedavno zatvorila otok mornaričkim jedinicama i vojnim zrakoplovima. Osim toga, kineski vojni zrakoplovi često prelaze neslužbenu središnju liniju Tajvanskog tjesnaca, što dodatno zaoštrava situaciju. Prema izvješćima Kurira, posjet najvišeg američkog političara u posljednjih 25 godina, posjet Nancy Pelosi, nedavno je dodatno zaoštrio napetosti.

Što je cilj Kine?

Redovite vojne vježbe Narodne oslobodilačke vojske, uključujući najnoviju nazvanu Straits Thunder-2025A, dio su strategije uvježbavanja preciznih napada na ključne ciljeve. Blokade se također prakticiraju, što jasno pokazuje da je Kina ozbiljno zainteresirana za vojnu prisutnost u ovoj spornoj regiji. Pukovnik Shi Yi jasno je istaknuo ciljeve ovih vježbi: identifikacija, upozorenje, presretanje i pritvaranje, kao tagesschau.de prijavio.

U posljednja 24 sata više od deset kineskih ratnih brodova stiglo je u tajvansku "zonu odgovora". Osim vojne mobilizacije, Kina je također oštrom retorikom odgovorila na nedavni razvoj događaja. Pozivajući se na inzistiranje predsjednika Tajvana Lai Ching-tea da je Tajvan već neovisna država, Kina je Laija nazvala "parazitom". Ove riječi jasno pokazuju napetosti između dvije zemlje.

Složeni geopolitički scenarij

Uz vojnu prijetnju, tajvansko Ministarstvo obrane klasificiralo je tekuće vježbe kao "rutinske" i napomenulo da se održavaju tromjesečno. Ipak, situacija je napeta, pogotovo jer su Sjedinjene Države desetljećima podržavale tajvanske obrambene sposobnosti, a nedavno su najavile novu prodaju oružja vrijednu 1,1 milijardu dolara. Ove su prodaje naišle na oštre kritike Pekinga i dovele do najavljenih protumjera.

Vojne napetosti između Kine i Tajvana privlače globalnu pozornost. S obzirom na geopolitičke implikacije i potencijalne poremećaje globalnih opskrbnih lanaca, posebice u sektoru poluvodiča, ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati u sljedećih nekoliko dana. Svijet s uzbuđenjem prati razvoj događaja u ovoj kritičnoj regiji.