Suche
Mein Konto
Vechta podsjeća: Stručnjak za pad Berlinskog zida Kolhoff blista uzbudljivim otkrićima!
Werner Kolhoff će 1. listopada 2025. u Muzeju Vechta raspravljati o padu Berlinskog zida i jedinstvu Njemačke. Ulaz 3,50 eura.
Vechta podsjeća: Stručnjak za pad Berlinskog zida Kolhoff blista uzbudljivim otkrićima!
Dana 15. srpnja 2025. fokus će biti na sjećanjima na podjelu Njemačke i kasnije ponovno ujedinjenje. Vrlo posebna prilika održat će se u Vechti 1. listopada 2025., kada će bivši predsjednik berlinskog Senata, Werner Kolhoff, dati uzbudljive uvide u političke događaje oko pada Berlinskog zida. Kolhoff, koji je odigrao ključnu ulogu u pregovorima oko ugovora o ujedinjenju 1989. godine, u 19:00 sati vodit će vas kroz tadašnje događaje. u Muzeju Oružarnice, Zitadelle 15.
Uz ulaznicu od samo 3,50 eura možete se nadati spoznajama kojih nema u povijesnim knjigama. Kolhoff će izvijestiti o pripremama berlinskog Senata za otvaranje zida deset dana prije 9. studenog 1989. i također se osvrnuti na ponašanje kancelara Helmuta Kohla u ovom kritičnom trenutku. Raspravlja se i o intrigama saveznih država protiv Berlina kao glavnog grada, a prati i rasprava o procjeni njemačkog jedinstva iz današnje perspektive, koju vodi Christoph Heinzel, poznati novinar i povjesničar.
Povijest zida
Podjela Njemačke započela je nakon Drugog svjetskog rata 1949. godine, kada je osnovana Njemačka Demokratska Republika (DDR) na istoku i Savezna Republika Njemačka (SRN) na zapadu. Između ove dvije države protezala se “unutarnja njemačka granica” i Berlinski zid, koji su razdvajali ne samo fizički nego i simbolički. Putovanje između dvaju dijelova Njemačke često je bilo moguće samo građanima uz velike napore i posebne dozvole.
Nezadovoljstvo u DDR-u naglo je raslo, posebno u 1980-ima. Samo u ljeto 1989. više od 50.000 ljudi izbjeglo je na Zapad, mnogi preko Mađarske, koja je do tada već demontirala neke od svojih graničnih utvrda. Vrhunac je bio “Paneuropski piknik” 19. kolovoza 1989., gdje je oko 700 građana DDR-a uspjelo pobjeći s mađarsko-austrijske granice. Ti su izbjeglički pokreti kulminirali u poznatim "demonstracijama ponedjeljkom", koje su kulminirale u Leipzigu 9. listopada 1989., kada je oko 70.000 ljudi demonstriralo za slobodu i reforme.
Pad zida
Priča je dobila odlučujući zaokret 9. studenoga 1989., kada je glasnogovornik vlade DDR-a, Günter Schabowski, na konferenciji za novinare najavio dozvolu za besplatno putovanje. To je dovelo do velikih protoka ljudi na berlinskim graničnim prijelazima, koji su zatim otvoreni. U tjednima nakon pada Zida građani su sa sobom ponijeli vlastite dijelove zida kao suvenire i simbole svoje novostečene slobode.
Rasprava o budućim odnosima dviju njemačkih država dobila je na zamahu. Iako se ponovno ujedinjenje u početku činilo dalekim, kancelar Helmut Kohl predstavio je plan u deset točaka za njemačko jedinstvo krajem studenog 1989. Ovi su koraci u konačnici doveli do uspostave "okruglog stola" u kojem su sudjelovale skupine za građanska prava i vlada DDR-a. Njemačko ujedinjenje svečano je završeno 3. listopada 1990. - događaj koji se sada slavi na "Dan njemačkog jedinstva", praznik koji okuplja milijune ljudi u Njemačkoj.
Kolhoffov događaj u Vechti ne samo da obećava ponuditi uzbudljiv pogled unatrag na ovo vrijeme, već i na politički kontekst koji početno kaotične događaje stavlja u povijesni kontekst.