Kineski iskorak: Prva kontejnerska ruta preko Arktika do Europe!

Kineski iskorak: Prva kontejnerska ruta preko Arktika do Europe!

Otvorenje je upriličeno 22.09.2023Kina-Europa Arctic Express rutaod Ningbo-Zhoushan do Felixstowe Furore. Time je pokrenuta prva svjetska kontejnerska ruta kroz Arktik. Shipmag izvještava da je ova usluga posebno dizajnirana za prekograničnu e-trgovinu i robu visoke cijene. Vrijeme putovanja od 18 dana je stvarno poboljšanje, jer je osam dana kraće od prethodnog rekorda do Wilhelmshavena u Njemačkoj.

Ali nova ruta sa sobom donosi i značajnu ekološku prednost: emisije CO₂ padaju za oko 50 posto u usporedbi s konvencionalnim prometnim rutama. Ipak, postoji zabrinutost oko toga kako tranzit duž Sjevernog morskog puta, dijela Polarnog puta svile, rješava pitanja okoliša i nedovoljnu podršku u hitnim slučajevima. Prema Zhejiang Port Groupu, nova veza je prekretnica za međunarodnu arktičku suradnju u globalnoj logistici.

Kineske ambicije na Arktiku

Kineska uključenost u Arktik nije nova. Još 2016. Peking je izrazio želju da postane "polarna velika sila" nakon što je 2013. dobio status promatrača u Arktičkom vijeću. SWP jasno pokazuje da Kina sada slijedi svoje ambicije na Arktiku kombinacijom gospodarskih, diplomatskih i znanstvenih aktivnosti. Da Peking ima dugoročne planove govori i činjenica da Kina planira teški ledolomac 2024. godine.

Dakle, što su nam klimatske promjene donijele? Brze promjene u arktičkoj regiji otvaraju nove mogućnosti koje Kina i Rusija agresivno iskorištavaju. Od 2022. godine obje zemlje provode zajedničke pomorske patrole u Arktičkom oceanu, a nedavno su čak organizirale i vojne vježbe u blizini Aljaske. Ova suradnja ne samo da donosi prilike, već otvara i pitanja sigurnosne politike koja izazivaju povećanu opreznost SAD-a i Japana.

Za i protiv Polarnog puta svile

Postoje podijeljena mišljenja o angažmanu Kine na Arktiku. Dok neki vjeruju da kineske aktivnosti nude samo dovoljno srednjoročnog potencijala da osiguraju dugoročni uspjeh, istraživanje RAND pokazuje da ne zaslužuju svi kineski projekti istu razinu pažnje. Doista, pokazalo se da, iako Kina ima interese, trenutno nije voljna smatrati Arktik strateškim prioritetom. Ovo bi se moglo pokazati kao pametna taktika za minimiziranje geopolitičkih napetosti.

Unatoč mješovitim pristupima, jasno je da je Kina posljednjih godina povećala svoju diplomatsku prisutnost u arktičkim zemljama, što je istaknuto njezinim najvećim veleposlanstvom u Reykjaviku. Međunarodni odgovor na Polarni put svile prvenstveno je oblikovan promjenjivom dinamikom na Arktiku – gdje je ova ruta ugrađena u ekonomsku i političku klimu koja se brzo mijenja.

Na kraju, treba napomenuti da se otvaranjem Arktika otvaraju nove perspektive. Ostaje uzbudljivo kako će se situacija razvijati. Međutim, jedno je sigurno: angažman Kine na Arktiku neće proći bez reakcije na međunarodnoj razini i sve će oči biti usmjerene na to kako će se ti odnosi oblikovati u budućnosti.