SPD skeptičan oko povratka obveznog vojnog roka: Što to znači za Bundeswehr?

SPD skeptičan oko povratka obveznog vojnog roka: Što to znači za Bundeswehr?

Rasprava o povratku obveznog vojnog roka ponovno je vrlo popularna u njemačkoj političkoj sceni. U zastupničkom klubu SPD-a o tome su skeptični. Falko Droßmann, glasnogovornik SPD-a za obrambenu politiku, jasno stavlja do znanja da bi poboljšanje infrastrukture Bundeswehra i atraktivnih modela karijere za mlade ljude trebali biti fokus umjesto oslanjanja na prisilu. "Moramo mlade ljude zainteresirati za službu", kaže on, naglašavajući da predanost treba poticati uvjeravanjem, a ne obveznim mjerama.

Nasuprot tome, čelnik parlamentarne skupine Unije Jens Spahn poziva na konkretne pripreme za povratak obveznog vojnog roka. On vidi potrebu za osiguranjem obrambene sposobnosti Njemačke i naglašava da je potrebno do 60.000 dodatnih vojnika za jačanje osoblja Bundeswehra. Obvezno služenje vojnog roka obustavljeno je za vrijeme mira 2011. pod ministrom obrane Karl-Theodorom zu Guttenbergom, ali zakonski je i dalje na snazi. Glasno Deutschlandfunk Bundestag bi mogao reaktivirati obvezni vojni rok promjenom relevantne pravne osnove.

Manjak kadrova i političke razlike

Nedostatak osoblja u Bundeswehru sada je postao hitan problem. Trenutačno nedostaje oko 100.000 vojnika za održavanje obrambenih sposobnosti do 2029., kako upozoravaju povjerenica za obranu Eva Högl i glavni inspektor Carsten Breuer. U koalicijskim pregovorima Unija i SPD posebno se zalažu za potrebu služenja vojnog roka, iako se njihovi stavovi o tome kako bi se on trebao organizirati značajno razlikuju. Dok Unija poziva na obveznu godinu službe za muškarce i žene, SPD se drži dobrovoljnog koncepta i želi potaknuti registraciju mladića koji su sposobni za vojnu službu kako bi se razvili fleksibilniji modeli.

Osim toga, raspravlja se o tome bi li alternativni oblici službe, poput “socijalne godine” za one koji se ne pridruže Bundeswehru, imali smisla. Međutim, ti su novi pristupi pod kritičkim ispitivanjem jer postoji otpor javnosti prema obveznom služenju. Kompromis bi mogao biti “usluga slobode” koju predlažu Zeleni, koja također uključuje društvene ili kulturne usluge, čime se omogućuje širi opseg koji također koristi društvu.

Društvena relevantnost i budući razvoj

Društveno raspoloženje je podijeljeno. Prema istraživanjima, preko 58% Nijemaca podržava vraćanje obveznog vojnog roka, dok 61% mlađe generacije između 18 i 29 to jasno odbija. dnevne vijesti također citira Njemačko savezno vijeće mladih, koje zahtijeva slobodu izbora mladih ljudi u pogledu njihovih službenih obveza. To bi u budućnosti moglo postati predmet sporenja s obzirom na domaće političke rasprave.

Vojna obveza već je ponovno aktivirana u drugim europskim zemljama, poput Švedske i Latvije, što dodatno raspiruje raspravu o obveznom vojnom roku u Njemačkoj. Savezna vlada, s druge strane, još nije pronašla konkretan opis zadataka ili planiranje zahtjeva za Bundeswehr, što ljevica posebno kritizira. Christian Görke s ljevice jasno kaže: “Nitko ne bi trebao biti prisiljen služiti oružje”, što društvene rasprave o služenju vojnog roka čini još žešćim.

Tema obveznog služenja vojnog roka ostaje uzbudljiva i izazovna za sve uključene - bilo mlade ili stare, bilo u politici ili u civilnom društvu. Nadolazeći će mjeseci pokazati u kojem će se smjeru zapravo kretati rasprave o orijentaciji njemačke sigurnosne politike i vojnoj službi.