Tehnološka ovisnost: Njemačka se bori za digitalni suverenitet!

Tehnološka ovisnost: Njemačka se bori za digitalni suverenitet!

Digitalna promjena čvrsto drži njemačko gospodarstvo u svojim rukama, ali put do digitalne suverenosti još je daleko od utrtog. Danas, 12. kolovoza 2025., jasno je da Njemačka i dalje uvelike ovisi o rješenjima i tehnologijama u oblaku iz inozemstva. Predsjednica Saveznog ureda za informacijsku sigurnost (BSI), Claudia Plattner, naglašava potrebu za strogim kontrolnim mehanizmima za smanjenje ovih ovisnosti. “Krajnje je vrijeme za jasnu strategiju u vezi kupnje tehnologija iz inozemstva”, navodi ona, ukazujući na izazove koje donosi američki Cloud Act. To američkim vlastima omogućuje pristup podacima, bez obzira na to gdje su pohranjeni. Prema Radiowestfalica, dogovorena je suradnja između BSI-a i Google Clouda za razvoj sigurnih rješenja u oblaku. Međutim, ovo je partnerstvo kontroverzno jer predstavlja potencijal za ucjenu od strane američke vlade.

Ovisnost o međunarodnim tehnološkim tvrtkama ogleda se iu činjenici da su američke tvrtke u posljednjih deset godina uložile daleko više u nove tehnologije od njemačkih kolega. Plattner stoga ne traži samo mjere za šifriranje osjetljivih podataka, već i da korisnici imaju suverenitet nad svojim ključevima kako bi se spriječilo nekontrolirano curenje podataka.

Državne strategije i lokalni razvoj

Na regulatornoj razini ponovno se pokrenula rasprava o digitalnom suverenitetu u Njemačkoj, posebice uvođenjem pravila za AI modele na razini EU-a 2. kolovoza 2023. Namjera im je osigurati transparentnost i sigurnost u korištenju AI. Ali u Njemačkoj postoji nedostatak jasnoće oko toga tko je u konačnici odgovoran za sigurnost ovih sustava. BSI i Federalna mrežna agencija odgovorni su za donošenje brzih odluka.

Savezni oblak nudi njemačkim vlastima visoku razinu kontrole, ali kako bi poboljšali digitalni suverenitet, stručnjaci se oslanjaju na strategije s više oblaka. Prema Cloudaheadu, ove strategije mogu pomoći u smanjenju ovisnosti o određenim pružateljima usluga. Pristupi s više oblaka omogućuju fleksibilnije korištenje resursa u oblaku, uzimajući u obzir individualne potrebe u stvaranju IT vrijednosti.

Važno je da tvrtke dizajniraju svoju softversku arhitekturu tako da se mogu automatski prebaciti na alternativni oblak ako glavni pružatelj usluga oblaka zakaže. Ovo također treba uključivati ​​svjesnu kombinaciju vanjskih i internih usluga kako bi se osigurala određena razina sigurnosti.

In-house tehnološki razvoj i izazovi

Digitalni suverenitet tretira se kao ključno strateško pitanje europske industrijske politike. Kako ne bi bile ovisne o stranim dobavljačima, europske tvrtke moraju same poduzeti mjere. AP Verlag naglašava da je integracija regulatornih okvira i vlasničkog tehnološkog razvoja od velike važnosti. Tvrtke ne samo da se moraju pridržavati zakonskih zahtjeva, već i osigurati da su njihova rješenja u oblaku ekonomski održiva, sigurna i učinkovita.

Izazovi leže na mnogim razinama: od skalabilnosti preko inovacija do regulatornih zahtjeva. Novouvedeni Zakon o podacima, Zakon o umjetnoj inteligenciji i Direktiva NIS2 postavljaju složena pitanja kojima se tvrtke moraju pozabaviti. Ti zakoni zahtijevaju transparentnost i sigurnu praksu pri rukovanju podacima i umjetnom inteligencijom. Jasan okvir za djelovanje neophodan je ne samo kako bismo održali korak u vremenu rastuće potrebe za digitalnom suverenošću, već i kako bismo stekli prednost u međunarodnoj konkurenciji.

Ukratko, jedno je jasno: digitalni suverenitet nije sam sebi cilj, već prije poslovna potreba. Tvrtke moraju moći kontrolirati lokaciju svojih podataka i prava pristupa kako bi mogle djelovati čak iu kriznim situacijama.