Nedostatak stanova u okrugu Olpe: Nedostaje 3800 stanova!

Nedostatak stanova u okrugu Olpe: Nedostaje 3800 stanova!

Postoji velika praznina u stambenoj ponudi u četvrti Olpe: oko 3800 stanova nedostaje da bi se zadovoljila sve veća potražnja. Situacija je dramatična, tim više što je 1410 tih stanova prazno više od godinu dana. Ove brojke proizlaze iz analize instituta Pestel, koju je proveo u ime Savezne udruge njemačkog trgovca građevinskim materijalima (BDB). Nade u zaokret u stanogradnji i dalje su slabe. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u prvoj polovici 2025. godine odobrena su samo 94 nova stana, što ide u prilog izjavi Matthiasa Günthera, glavnog ekonomista Instituta Pestel, da se aktivnosti novogradnje odvijaju samo “uz povučenu ručnu kočnicu”. Günther stoga poziva na ambiciozno opterećenje izgradnje od 810 novih stanova godišnje, što smatra "neizvedivim". Predsjednica BDB-a Katharina Metzger također izražava nezadovoljstvo nedostatkom potpore federalnih političara i poziva na davanje većeg prioriteta kada je u pitanju stanogradnja.

Ali ovaj problem nadilazi okrug Olpe. bpb.de izvještava o deficitu u cijeloj zemlji od dobrih 550.000 stanova. Uzroci su različiti: sve veći broj imigranata, nedostatak novih zgrada i, u isto vrijeme, šokantno velik broj praznih stanova stavljaju ljude u tešku situaciju. Situacija je posebno dramatična u velikim gradovima kao što su Köln, Hamburg i Berlin, gdje su stanarine porasle za gotovo 70% od 2010. 52% ljudi u Njemačkoj živi od stanarine, a teret stanarine se povećava: 2022. kućanstva iznajmljivača trošila su 28% svojih prihoda na stanarinu.

Značajna potreba za socijalnim stanovima

Oni koji ovise o jeftinim ponudama posebno su pogođeni nedostatkom stanova. Prema studijama od WSi U većim njemačkim gradovima nedostaje 1,9 milijuna pristupačnih stanova, od čega 1,4 milijuna za samačka kućanstva. Potražnja za socijalnim stanovima još se više povećala posljednjih godina. Od planiranih 400.000 novih zgrada godišnje, koliko je semaforska vlada isprva planirala, 2023. izgrađeno ih je samo 294.400. Kako bi se smanjio jaz, koji se procjenjuje na između 700.000 i nekoliko milijuna, hitno treba potaknuti izgradnju novih socijalnih stanova.

Pogled na uvjete najma pokazuje da je sve više kućanstava preopterećenih, posebno u velikim gradovima, gdje četiri od deset obitelji moraju snositi veliki teret najamnine. Gotovo 13 posto kućanstava iznajmljivača ima manje od egzistencijalnog minimuma nakon odbitka troškova najma. Političari se sve više pozivaju na poduzimanje učinkovitih mjera za suzbijanje ovog hitnog problema.

Prijedlozi za poboljšanje životne situacije

Stručnjaci se slažu: Za rješavanje bijede potrebni su novi pristupi, poput uvođenja kamata s najviše dva posto za građevinare i investitore. Istodobno treba povećati izdatke za socijalno stanovanje i smanjiti birokraciju potrebnu za realizaciju projekata brže izgradnje. Drugo sredstvo moglo bi biti ponovno uvođenje neprofitne organizacije koja promiče pristupačno stanovanje. S obzirom na nominalno povećanje cijena najma, ostaje pitanje do kada će stanovništvo još trpjeti prazne stanove i rast troškova života.

Hoće li se i koliko brzo situacija na tržištu nekretnina smiriti, ostaje za vidjeti. Ono što je sigurno jest da postoji sve veći pritisak na donositelje političkih odluka da pronađu rješenja prije nego što ova kritičnost dovede do još većeg društvenog problema.