Keller-Sutter brani Švicarsku: Dosta preraspodjele!

Keller-Sutter brani Švicarsku: Dosta preraspodjele!

U Švicarskoj je stanovništvo nedavno odbacilo inicijativu o porezu na nasljedstvo koju je pokrenula Mlada socijalistička stranka Juso. Ova je inicijativa predviđala oporezivanje posjeda i darova iznad 50 milijuna franaka. Karin Keller-Sutter, savezna predsjednica Švicarske, komentirala je to 30. studenog 2025. i protumačila glasovanje kao pozitivan znak za Švicarsku kao lokaciju i za funkcionalnost postojećeg poreznog sustava. Glasno Glasilo Vijeća Keller-Sutter je naglasio da vlasnici imovine već daju značajan doprinos poreznim prihodima i da ima "dovoljno redistribucije".

Ali što točno znači redistribucija? Pojam opisuje mjere koje utječu na raspodjelu prihoda ili bogatstva unutar društva. Važno je razumjeti da redistribucija može imati i pozitivne i negativne aspekte. U idealnom slučaju, to vodi do veće pravednosti, na primjer preraspodjelom s gornje na donju trećinu prihoda. Ali u mnogim slučajevima to se pitanje također kritički ispituje, jer preraspodjela može dovesti do nepravde, poput preraspodjele od dna prema vrhu. Te nejednakosti često su pojačane nedostatkom potpore države, kao npr Wikipedia opisuje.

Rasprava o postojećim privilegijama

Kritičari tumače odbijanje poreza na nasljedstvo kao zaštitu postojećih privilegija i koncentracije bogatstva u društvu. Dok Keller-Sutter ukazuje na navodnu ravnotežu prijenosa poreza, drugi tvrde da ovo stajalište zanemaruje postojeće socio-ekonomske razlike. U stvarnosti, postoji stalni poziv za pravednijom preraspodjelom bogatstva i prihoda kako bi se zapravo promicala socijalna jednakost.

U Švicarskoj se svake godine u zaštitu klime ulaže oko dvije milijarde franaka, no vode se rasprave o tome može li se financiranje takvih društvenih zadataka prebaciti na manje progresivne izvore. Iako su mnogi vlasnici imovine ponosni na svoje doprinose, iz šire perspektive moglo bi se postaviti pitanje: Koliko je zapravo pošten postojeći porezni sustav?

Osnove i izazovi redistribucije

Preraspodjela se ne događa samo kroz poreze, već i kroz socijalne naknade i subvencije, koje su dio sveobuhvatnog državnog sustava raspodjele. Međutim, važno je naglasiti da ne dovodi svaki smještaj do preraspodjele u društvu. U mnogim zemljama, poput Njemačke, redistributivni učinci progresivnih poreznih sustava smanjeni su, kao što pokazuju neka istraživanja. Ginijev koeficijent često se koristi kao mjera nejednakosti u raspodjeli dohotka. Vrijednosti iznad 0,5 ukazuju na visoku nejednakost.

Među stanovništvom su sve veći zahtjevi za pravednijom preraspodjelom. Trend u Njemačkoj pokazuje da je udio ljudi koji podržavaju veću preraspodjelu porastao sa 66% u 2007. na 77% u 2019. To govori o rastućem nezadovoljstvu trenutnom raspodjelom bogatstva i resursa koju mnogi doživljavaju nepravednom. Unatoč ovim trendovima, tema preraspodjele često je zasjenjena u javnom diskursu i treba joj posvetiti više pozornosti kako bi se ukazalo na postojeće pritužbe. Za dodatne informacije o društvenim nejednakostima u Švicarskoj vrijedi pogledati statistiku Federalni zavod za statistiku.