Nova francuska vlada u kriznom stanju: rasprava o proračunu i nepovjerenje!

Nova francuska vlada u kriznom stanju: rasprava o proračunu i nepovjerenje!

Francuska se suočava s politički turbulentnim tjednom jer novoimenovana vlada premijera Sébastiena Lecornua mora odgovoriti na niz izazova. Vlada je imenovana u nedjelju navečer, a odmah na početku čeka je vruća tema: mora se sastaviti proračun prezadužene zemlje. Financijski uvjeti su napeti. Francuska je sa 114 posto treća najveća zaduženost u EU, odmah iza Grčke i Italije, što nimalo ne olakšava situaciju. Osim toga, državna potrošnja među najvišima je u Europi, što čini potrebu za dobro promišljenim planom štednje još hitnijom, kako izvještava Antenne Unna.

Posebno je eksplozivna opasnost od izglasavanja nepovjerenja, koju su ovog tjedna najavile lijeva stranka La France Insoumise (LFI) i desničarska Nacionalna grupa (RN). Uspjeh ove aplikacije mogao bi uvelike ovisiti o Lecornuovoj vladinoj izjavi. Lecornu je prvotno htio podnijeti svoj nacrt proračuna parlamentu u ponedjeljak. Međutim, to zahtijeva prethodni sastanak vlade, koji se ne može održati do utorka zbog putovanja predsjednika Macrona na samit u Gazi u Egiptu. Ako vlada ne uspije predstaviti održivi proračun, Francuska bi krajem godine mogla ostati bez odobrenog proračuna, što bi dodatno uzdrmalo političku sliku.

Visoke tenzije u Narodnoj skupštini

Politička situacija u Narodnoj skupštini je napeta. Lecornu je najavio prijelaznu vladu kako bi mogao predstaviti proračun prije kraja godine, ali ostaje vjeran profilu desnog centra. Iako su konzervativci odlučili više ne sudjelovati u vladi, spremni su podržati zakonske prijedloge. No, to se događa pod pritiskom oporbe koja se dodatno zahuktava kritikama na račun predsjednika Macrona i planiranih ušteda od 43,8 milijardi eura u nadolazećem proračunu. Ove ušteđevine također su razlog zašto je bivši premijer François Bayrou želio zatražiti glasanje o povjerenju u parlamentu 8. rujna, što pokazuje koliko je nesigurna pozicija vlade, kako Tagesschau naglašava.

Lecornuov kredibilitet u velikoj mjeri ovisi o njegovoj sposobnosti da upravlja ovom politički i ekonomski osjetljivom situacijom. Nekoliko stranaka, uključujući RN, LFI, Zelene i komuniste, već je najavilo da će glasovati protiv vlade. Bayrou bi već mogao ponoviti iskustvo svog prethodnika Michela Barniera, koji je svrgnut izglasavanjem nepovjerenja krajem 2024. nakon što vlada nije imala vlastitu većinu u parlamentu.

Financijski uvjeti i izazovi koji iz toga proizlaze

Financijska situacija u Francuskoj ostaje središnje pitanje. Godine 2024. javni dug iznosio je oko 3,3 trilijuna eura, a proračunski deficit iznosi zabrinjavajućih 5,8 posto BDP-a. Dok Njemačkoj ide puno bolje s omjerom zaduženosti od preko 62 posto, ekonomisti upozoravaju da bi njemački državni dug također mogao rasti u budućnosti. [Deutschlandfunk](https://www.deutschlandfunk.de/frankreich- Debt Crisis-staatsfinanzen-eurozone-finanzunternehmen-100.html) naglašava da složeni politički krajolik u Francuskoj - koji karakteriziraju tri jednaka bloka u Nacionalnoj skupštini - otežava pronalaženje rješenja za gorući problem duga.

Sam Macron nije na udaru kritika samo zbog stanja u proračunu, već posebice zbog kontroverzne mirovinske reforme koja predviđa podizanje dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. Ova mjera trebala je pomoći u rješavanju deficita, ali je izazvala nezadovoljstvo kod mnogih. Oporba je već poslala jasne signale da su i tu potrebna poboljšanja. Ostaje za vidjeti mogu li Lecornu i njegov kabinet pokrenuti neizvjesnosti u opticaj ili su nove političke turbulencije neizbježne.