Francuska nova vlada u kriznom načinu: rasprava o proračunu i nepovjerenje!

Francuska nova vlada u kriznom načinu: rasprava o proračunu i nepovjerenje!

Francuska se suočava s politički burnim tjednima jer novoimenovana vlada premijera Sébastiena LeCornua mora odgovoriti na niz izazova. Kabinet je imenovan u nedjelju navečer, a od samog početka čeka vruća tema: mora se sastaviti proračun za zadužene zemlje. Financijski uvjeti su napeti. Sa 114 posto, Francuska ima treći najviši omjer duga u EU, odmah iza Grčke i Italije, što situaciju ne olakšava. Osim toga, državna potrošnja je među najvišim u Europi, što čini potrebu za dobro promišljenim planom štednje još hitnijim, kao [antenne Unna] (https://www.antenneunna.de/artikel/frankreichs-eue-gegierungh-u-inbulete-woche-2464649499494646464646464646464999.

Posebno je eksplozivna opasnost od glasovanja o nepovjerenju, najavila je ovaj tjedan lijeva stranka La France Insumise (LFI) i desničarski rasemblement National (RN). Uspjeh ove prijave mogao bi u velikoj mjeri ovisiti o vladinoj deklaraciji LeCornu. LeCornu je izvorno želio u ponedjeljak podnijeti svoj nacrt proračuna Parlamentu. Međutim, ovo zahtijeva prethodni sastanak kabineta, koji se ne može dogoditi do utorka zbog putovanja predsjednika Macrona na samit u Gazi u Egiptu. Ako vlada ne iznese održivi proračun, Francuska bi mogla završiti bez odobrenog proračuna na kraju godine, što bi dodatno uzdrmalo politički krajolik.

Visoka napetost u Nacionalnoj skupštini

Politička situacija u Nacionalnoj skupštini je napeta. LeCornu je najavio prijelaznu vladu kako bi mogla predstaviti proračun prije kraja godine, ali ostaje istinit profilu desnog centra. Iako su konzervativci odlučili više ne sudjelovati u vladi, oni su spremni podržati zakonodavne prijedloge. Međutim, to se događa pod pritiskom opozicije, što se dodatno zagrijava kritikama predsjednika Macrona i planirane uštede od 43,8 milijardi eura u predstojećem proračunu. These savings are also the reason why former Prime Minister François Bayrou wanted to ask a vote of confidence in parliament on September 8th, which shows how precarious the government's position is, as Tagesschau highlights.

LeCornuova vjerodostojnost u velikoj mjeri ovisi o njegovoj sposobnosti upravljanja ovom politički i ekonomski osjetljivom situacijom. Nekoliko strana, uključujući RN, LFI, Zelene i komuniste, već su objavile da će glasati protiv vlade. Bayrou je već mogao ponoviti iskustvo svog prethodnika Michela Barniera, koji je krajem 2024. godine svrgnut glasanjem bez povjerenja nakon što vlada nije imala svoju većinu u Parlamentu.

Financijski uvjeti i rezultirajući izazovi

Financijska situacija u Francuskoj ostaje središnje pitanje. U 2024. javni dug iznosio je oko 3,3 bilijuna eura, a proračunski deficit zabrinjavajući 5,8 posto BDP -a. Iako Njemačka radi puno bolje s omjerom duga od preko 62 posto, ekonomisti upozoravaju da bi njemački državni dug mogao porasti i u budućnosti. [Deutschlandfunk] (https://www.deutschlandfunk.de/frankreich- dužnička kriza-staatsfinanzen-eurozon-finanZunternehmen-00.html) naglašava da je složeni politički objekt u francuskom stanju-karakteristično u frenci-okarakterizirano troje u francuskom stanju-okarakterizirano u frenci-okarakterizirano u frenci-okarakterizirano u frenci-okarakterizirano u frenci-okarakterizirano u frenci-okarakterizirano u frenci-okarakterizirano u frenci-okarakterizirano je u frenci.

Sam Macron se ne suočava samo s kritikom zbog proračunske situacije, već posebno zbog kontroverzne mirovinske reforme, koja predviđa podizanje dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine. Ova je mjera trebala pomoći u rješavanju deficita, ali je izazvala nezadovoljstvo među mnogima. Opozicija je već poslala jasne signale da su i ovdje potrebna poboljšanja. Ostaje za vidjeti mogu li LeCornu i njegov kabinet cirkulirati nesigurnosti ili jesu li nove političke turbulencije.