Wüst poziva na oštro preispitivanje novca građana: novi pritisak za reforme!

Wüst poziva na oštro preispitivanje novca građana: novi pritisak za reforme!

U aktualnoj raspravi o novcu građana, premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wüst zauzeo je jasan stav u emisiji ARD-a "Maischberger". Wüst je doveo u pitanje pravednost potpunog pokrivanja troškova stanovanja za korisnike naknada građana te je zatražio preispitivanje trajanja i visine isplata. "Mora biti jasno kako možemo osigurati pravdu za ljude s niskim primanjima", rekao je. Wüst je također izrazio zabrinutost da bi stranci iz EU-a koji prihvate mini-posao mogli odmah nadopuniti novcem građana bez da su ikada platili u sustav. Ovo je pravilo već izazvalo raspravu, osobito među onima koji su zabrinuti za vlastitu financijsku sigurnost dok troškovi života rastu.

Istodobno je savezna ministrica rada Bärbel Bas (SPD) najavila da će što je prije moguće predstaviti prijedloge reformi. Planirane izmjene mogle bi uključivati ​​strože zahtjeve, primjerice veće sankcije za primatelje građanskih naknada koji propuštaju termine centara za zapošljavanje ili odbijaju ponude za posao. Drugi pristup promjenama je sprječavanje zlouporabe socijalne države, što je posebno važno s obzirom na povećanje broja stranaca iz EU koji primaju beneficije državljanstva.

Zakonski uvjeti i pravo na novčana sredstva građana

Savezni socijalni sud je pod brojem spisa B 4 AS 12/23 R odredio uvjete pod kojima građani Unije i članovi njihovih obitelji imaju pravo na beneficije građana. Ovo je posebno važno za građane EU koji su dugo živjeli u Njemačkoj. Tužiteljica u ovom konkretnom slučaju bila je registrirana kao poljska državljanka u Njemačkoj nekoliko godina i, unatoč svojoj situaciji, tražila je podršku od centra za zapošljavanje. U odluci suda naglašava se da je za ostvarivanje prava na beneficije potrebno stalno boravište u Njemačkoj. Precizirani su zahtjevi za ovu uredbu koja jača položaj građana EU u društvenom sustavu. Pravo na građansku potporu imaju i djeca koja žive u zajednici s poslovnom osobom koja ima pravo na naknadu, neovisno o stanju roditelja.

Zanimljivo je da se udio primatelja naknada koji nisu njemački državljani u Njemačkoj povećao s 19,6 posto u 2010. na 47,3 posto u 2023. Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann opisao je to kao "očiglednu prazninu u zakonima" i poziva na strože propise kako bi se socijalni sustav zaštitio od zlouporabe. Ukazao je na sve veći broj ratnih izbjeglica, što bi mogao biti razlog za taj porast. Također postoje kritike da ugovori o zapošljavanju na malo radno vrijeme često rezultiraju povećanjem državnog proračuna, što zahtijeva daljnje radnje. Bas podržava Linnemannove zahtjeve i također vidi potrebu za promjenama kako bi se zaštitile strukture socijalne države.

Odgovornost poslodavaca

Drugo goruće pitanje je kako se nositi s poslodavcima koji zapošljavaju radnike na crno. Linnemann traži strože kazne za takve poslodavce, dok je Bas zastupao ideju o “centru kompetencija za zlouporabu učinka” i bolju razmjenu podataka između različitih tijela. Na taj bi se način moglo učinkovitije suzbiti kriminalne strukture koje iskorištavaju državu. “Na nama je da održivo spriječimo zlostavljanje i u isto vrijeme stvorimo pravdu za sve građane”, rekao je Bas.

Ministrovi prijedlozi i rasprave oko novca građana jasno pokazuju da je potrebno još puno inovacija i optimizacija. Samo će vrijeme pokazati hoće li ove reforme uspjeti pronaći dobru ravnotežu između potreba ljudi kojima je potrebna pomoć i zaštite fondova socijalne sigurnosti. Veliki dio nacionalnog posebnog fonda, koji se sastoji od 100 milijardi eura, a Sjeverna Rajna-Vestfalija, kao najveća savezna država, daje 21 milijardu eura, koristit će se za poboljšanje škola i ustanova za rano obrazovanje. To bi također moglo pridonijeti stabilizaciji društvenih struktura i korak je u pravom smjeru.

Ostaje pitanje kako će politički akteri uspjeti balansirati između potpore i kontrole, dok je novac građana i dalje vrlo popularan i pruža važnu potporu mnogim ljudima.

Za više informacija pročitajte detaljna izvješća o Borken novine, Novac građana i dnevne vijesti.