Diplomatska nada? Wadephul se u Ženevi susreo s iranskim ministrom!

Diplomatska nada? Wadephul se u Ženevi susreo s iranskim ministrom!

Usred trenutnih napetosti na Bliskom istoku, nastaje novo poglavlje u sukobu između Izraela i Irana. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul sastat će se u petak u Ženevi s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem. Ovo je objavio Süddeutsche Zeitung i predstavlja usklađenu akciju država E3 (Njemačka, Francuska, Velika Britanija) i arapskih susjeda Irana. S obzirom na napetu situaciju, Wadephul je odgodio svoje prvobitno putovanje kroz Libanon, Siriju i Izrael i umjesto toga posjetio Saudijsku Arabiju, Katar i Oman kako bi potražio diplomatska rješenja.

Tijekom ovih događaja, potaknutih izraelskim napadom na nekoliko iranskih ciljeva, uključujući nuklearno postrojenje Nathan, sukob na Bliskom istoku ostaje napet. Izrael je u četvrtak izveo napad tijekom noći na temelju tvrdnji da je Iran blizu dovršetka infrastrukture sposobne za nuklearno oružje. Obavještajni podaci sugeriraju da Teheran potajno radi na proizvodnji nuklearne bombe. Jan Busse sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu jasno kaže da iako je Iran tehnički sposoban osigurati dovoljno visoko obogaćenog urana za do deset nuklearnih bombi, on još nema operativno oružje.

Diplomatski napori i vojna eskalacija

Napori da se pronađe diplomatsko rješenje čine se gotovo beznadnim s obzirom na razvoj događaja u vojnom sukobu i nuklearnim napetostima. Iran je na izraelski napad odgovorio intenzivnim raketiranjem i najavio nastavak nuklearnog programa. Wadephul je naglasio da Teheran mora poduzeti mjere za izgradnju povjerenja i provjerljive mjere kako bi smisleno pregovarao o rješenju. U tom kontekstu, planirani pregovori u Omanu, koji su bili pripremani tijekom gotovo dvomjesečnih pregovora između SAD-a i Irana uz posredovanje Omana, otkazani su jer pregovori na temu obogaćivanja urana stagniraju.

Gotovo dvije godine nakon jednostranog povlačenja SAD-a iz Bečkog nuklearnog sporazuma iz 2015., trenutni razvoj događaja pokazuje krhkost sigurnosne situacije u regiji. Tada je predsjednik Donald Trump pozvao na "bezuvjetnu predaju", ali je rekao da su daljnji pregovori mogući. Okruženje ovih neizvjesnih pregovora zasjenjeno je geopolitičkom realnošću u kojoj Izrael i Iran djeluju u neprekidnom ciklusu zračnih napada i vojnih prijetnji.

Nuklearno pitanje ostaje središnje

Eskalacija oko iranskog nuklearnog programa vuče korijene iz 1960-ih. U to je vrijeme Iran započeo svoj nuklearni program uz potporu SAD-a, ali je to kasnije dovelo do sve složenije geopolitičke sigurnosne situacije. Izvješća ZDF-a pokazuju da Iran sada ima pristup značajnim zalihama visoko obogaćenog urana i strahuje se da vojni napadi mogu samo kratkoročno odgoditi iranski nuklearni program.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) utvrdila je u svibnju 2023. da je Iran naglo povećao svoje zalihe od 60 posto obogaćenog urana u prva tri mjeseca ove godine. Pritom ostaje otvoreno pitanje kako će Washington i Teheran pristupiti vojnim i diplomatskim rješenjima nakon ovih novih napada. Promatrači se slažu da se opasnost od velike vojne eskalacije na Bliskom istoku ne smije podcijeniti, dok su proiranske milicije u regiji do sada ostale oprezne.

Tvrdnje i strahovi vezani uz iranski nuklearni program vjerojatno će ostati dominantni u nadolazećim danima, posebice s nadolazećim sastankom ministara vanjskih poslova u Ženevi. Ostaje za vidjeti ima li diplomacija šanse pronaći rješenje u sjeni rata ili ćemo i dalje morati gledati spiralu nasilja.