Koblenz: Obustavljeni slučajevi protiv klimatskih aktivista – što sada?

Koblenz: Obustavljeni slučajevi protiv klimatskih aktivista – što sada?

Okružni sud u Koblenzu obustavio je kazneni postupak protiv četvorice aktivista iz kontroverzne klimatske skupine “Last Generation”. Ova odluka izazvala je komešanje i može se smatrati još jednom prekretnicom u diskursu o građanskom neposluhu. Pogođeni aktivisti zaglavili su se na Friedrich-Ebert-Ringu tijekom jutarnje gužve u srpnju 2023., ozbiljno remeteći protok prometa. Usprkos tome, zapravo uzrokovana blokada trajala je samo oko 17 minuta, kao što pokazuje video >SWR<.

Uoči sudskog postupka izrečene su novčane kazne petorici aktivista, protiv kojih je četvero uložilo prigovor. Sjedište su vidjeli kao neophodan signal za veću zaštitu klime te su pod pritiskom klimatskih promjena poručili da ne mogu mirno stajati. 54-godišnja aktivistica ponovila je kako joj je važno podržati mlade generacije koje se zalažu za zaštitu klime. Uvijek su ostali svjesni svoje odgovornosti za pravne posljedice svojih postupaka.

Građanski angažman ili prisila?

Policija je akciju okvalificirala kao prisilu jer su aktivisti svojim postupanjem ograničavali prava drugih sudionika u prometu. Građanski neposluh, kako ga prakticira “posljednja generacija”, funkcionira kao sredstvo ukazivanja na nadolazeće opasnosti. O razlozima ovakvih oblika protesta u društvu se raspravlja već neko vrijeme. Povijesne paralele povlače se s blokadama cesta od strane mirovnih aktivista 1980-ih. Kontroverzno je hoće li takve akcije doista postići željeni cilj podizanja svijesti o zaštiti klime >bpb.

Aktivist iz “Posljednje generacije” sada ide pred Savezni ustavni sud u Karlsruheu nakon što je osuđen za sličnu blokadu ceste u Berlinu. Potporu dobiva od udruge za pravnu pomoć “Podrška za aktivno građansko društvo”. Poput aktivista iz Koblenza, ona tvrdi da kažnjavanje takvih blokada neproporcionalno ograničava osnovna prava na slobodu prosvjeda >RBB.

Rasprava o građanskom neposluhu

Rasprava o oblicima prosvjeda “zadnje generacije” je emotivna i polarizirana. Građanski neposluh shvaća se kao čin odbijanja kojim se krše postojeći zakoni, ali s ciljem legitimiranja višeg morala. Kritičari strahuju da bi takvi prosvjedi mogli prekršiti načela ustavnog građanskog neposluha. Ostaje otvoreno pitanje nailazi li ovaj oblik prosvjeda doista na željenu društvenu prihvaćenost ili izostaje željeni učinak.

Jasno je da će aktivnosti “Posljednje generacije” nastaviti poticati raspravu o zaštiti klime i kako se nositi s građanskim neposluhom u budućnosti. Kako će društvo reagirati na ove oblike prosvjeda, koji se često percipiraju kao radikalni i neproporcionalni? Jedno je sigurno: mladi aktivisti suočeni su s ogromnim izazovom kako svoje poruke prenijeti javnosti, a istovremeno prihvatiti zakonske posljedice svojih postupaka.