Suche
Mein Konto
Manjak učitelja u Pirmasensu: školski satovi u opasnosti!
Pirmasens se bori s nedostatkom nastavnika i otkazivanjem nastave. Aktualne studije pokazuju izazove za škole i učenike.
Manjak učitelja u Pirmasensu: školski satovi u opasnosti!
Zašto se u mnogim osnovnim školama otkazuje nastava? Akutni manjak učitelja problem je koji zabrinjava one koji su uključeni u obrazovanje, ne samo u Pirmasensu, već i u cijeloj Njemačkoj. U osnovnoj školi Ruhbank/Erlenbrunn, ravnatelj Thomas Heckmann, koji je na dužnosti od 2007., izvještava o vrlo napetoj kadrovskoj situaciji. Otkazivanje nastave ostavlja mnogo djece iza sebe i često gura učitelje do krajnjih granica, što znači da sagorijevanje nije neuobičajeno. Međutim, Heckmann naglašava da dobre škole mogu nastaviti ispunjavati svoju zadaću unatoč izazovima trenutne obrazovne politike, kako izvještava Rheinpfalz.
Ali situacija ima obećavajuću budućnost: od školske godine 2026./2027. sva će djeca u Njemačkoj imati zakonsko pravo na cjelodnevnu skrb u osnovnim školama. No, ovaj bi propis mogao dodatno pogoršati već postojeći manjak nastavnika, upozoravaju iz Sindikata obrazovanja i znanosti (GEW). Njezina šefica, Maike Finnern, predviđa manjak od preko 110.000 učitelja do 2030. i ističe da će nedostajati stotine kvalificiranih radnika iu područjima skrbi za djecu i mlade. Takve brojke su alarmantne i jasno pokazuju da se nešto doista događa, pogotovo zato što cjelodnevni boravak može biti važna prilika za jačanje obrazovnog krajolika u Njemačkoj.
Pogled na brojke u obrazovnom sustavu
Ovaj problem je također potkrijepljen sveobuhvatnom statistikom. U školskoj godini 2023./2024. kvota nastavnika s nepunim radnim vremenom u općim školama u Njemačkoj iznosila je 43,1 posto, što je novi maksimum. Konkretno, više od polovice učiteljica, njih 50,7 posto, radi na pola radnog vremena. Radni uvjeti stoga nisu idealni i mogu dovesti do toga da mnogi učitelji skrate svoje sate. Savezne pokrajine poput Hamburga i Bremena čak imaju stope skraćenog radnog vremena od preko 50 posto, što ima negativan učinak na pružanje nastave, kako navodi deutsches-schulportal.de.
Također se pokazalo da je značajan udio učitelja starije dobi. Dobra četvrtina ima između 50 i 59 godina, što znači da će mnogi u skoroj budućnosti otići u mirovinu. To dodatno komplicira situaciju. Stoga se obrazovne institucije ne moraju brinuti samo o trenutnom jazu, već io nadolazećim odlascima u mirovinu.
Potreba za reformama
Kako bi se suprotstavili krizi, GEW zahtijeva najkvalitetniju obuku i dobre uvjete rada. Možda će biti potrebne daljnje mjere kako bi cjelodnevne ponude bile atraktivne u narednim godinama. Savezna vlada pristala je osigurati gotovo tri milijarde eura za potrebna ulaganja kako bi se osigurala neometana provedba zakonskog prava na cjelodnevnu skrb. To je posebno važno u vrijeme kada nedostatak kvalificiranih radnika utječe na sva područja društva.
Vijeće za obrazovanje i drugi akteri obrazovne politike moraju djelovati brzo i odlučno kako bi prevladali izazove. To bi moglo uključivati, između ostalog, privremeno smanjenje rasporeda ili reformu izobrazbe nastavnika. Ostaje za nadati se da će odgovorni imati dobru ruku i poduzeti prave mjere kako bi osigurali budućnost obrazovanja u Njemačkoj.