Bračni par iz Pirmasensa prima više od 3300 eura – nema razloga za rad!

Bračni par iz Pirmasensa prima više od 3300 eura – nema razloga za rad!

U slučaju koji izaziva burne rasprave, bračni par iz Pirmasensa mjesečno prima više od 3300 eura državnih naknada. Angelique (20) i Mike (25) dojmljivo pokazuju kako funkcionira trenutni sustav i istovremeno postavljaju pitanja o pravednosti i održivosti. Zbroj se sastoji od naknade za nezaposlene, građanske naknade, dječjeg doplatka i dodatka na dječji doplatak. Nedavni nesporazum čak je rezultirao time da su Mikeu odobrene socijalne naknade i naknade za nezaposlene, što je privuklo dodatnu medijsku pozornost.

Angelique i Mike očito uživaju u svom životnom stilu. Mjesečne uplate često se potroše 25. u mjesecu. Par otvoreno priznaje da posao ne cijeni previše i novac troši na "potrošački" način. Vaše su kupnje često impulzivne – skupe grickalice i pića nalaze se na popisu za kupovinu. Mike navodi da povremeno hoda uokolo s 200 eura u novčaniku koje je potrošio isti dan. platiti račune? To nije njihova briga. Kad ponestane novca, traže financijsku potporu od članova obitelji.

Reakcije javnosti i televizijske kritike

Situacija para izazvala je žestoku raspravu. Gledatelji dokumentarca “Jadna Njemačka” na RTL Zweiu ogorčeni su ponašanjem para, koje se doživljava kao nepoštivanje poreznih obveznika. Konkretno, izjava Mikea i Angelique da se “rad u Njemačkoj ne isplati” izaziva uzbuđenje. Ipak, RTL Zwei naglašava da je većina korisnika naknade građana svakako motivirana za povratak u radni život.

U tom kontekstu posebno je aktualna rasprava o novcu građana koji je od siječnja 2023. zamijenio Hartz IV. Rasprava se vrti oko pitanja socijalne pravde i učinkovitosti poticaja tržišta rada. Kritičari tvrde da bi razina beneficija mogla smanjiti poticaje za prihvaćanje posla, dok pristaše uzvraćaju da su one neophodne za zadovoljenje egzistencijalnih potreba i omogućavanje društvenog sudjelovanja.

Izazovi socijalne države

Središnja točka prijepora u političkoj raspravi je iznos od 14 do 20 eura, koji parlamentarna skupina FDP-a kritizira kao previše velikodušnu i stoga štetnu za zapošljavanje. Međutim, podaci pokazuju da od uvođenja građanskog doplatka nije došlo do porasta primatelja. Studija IAB-a čak pokazuje da je broj ljudi koji su se zaposlili među primateljima osnovnog osiguranja pao u prvoj godini. To otvara temeljna pitanja: Je li novac građana doista razlog ovakvog razvoja? Ili postoje drugi čimbenici koje treba razmotriti što je prije moguće?

Često zanemaren aspekt je visoka razina neiskorištenja beneficija građana, koja pogađa oko četiri od deset osoba koje ispunjavaju uvjete. Razlozi za to su stigma i birokratske prepreke. To bi moglo značiti da su stvarni troškovi sustava niži od pretpostavljenih, što dodatno potiče raspravu o učinkovitosti države blagostanja.

Kao što pokazuje rasprava o dobrobiti građana, uvijek će biti izazov pronaći ravnotežu između socijalne sigurnosti i poticaja za rad. Slučaj Angelique i Mikea samo je mali djelić mozaika u puno većoj slici koja utječe na njemačku socijalnu politiku i tiče se svih nas.