Polovica migranata odbija raditi: Program se bori za opstanak!

Polovica migranata odbija raditi: Program se bori za opstanak!

U Njemačkoj se trenutačno provodi pilot projekt prisiljavanja tražitelja azila na rad. Cilj je tim osobama olakšati integraciju u društvo te im ujedno omogućiti aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Kako Europski konzervativac izvješća, nezaposleni tražitelji azila moraju sudjelovati u društveno korisnom radu, kao što je održavanje javnih parkova, kako bi imali pristup važnim društvenim uslugama. Udo Recktenwald, CDU upravitelj okruga St. Wendel, komentirao je početne rezultate programa koji su sve samo ne ružičasti. Tek oko polovica od 56 uključenih migranata ispunila je svoje obveze od travnja.

Program je namijenjen promicanju bolje integracije tražitelja azila i pruža razne poticaje. Ovo polaznicima daje povlašteni pristup tečajevima njemačkog jezika. Međutim, oni koji se ne pojave morat će očekivati ​​smanjenje naknada. Provjere se čine potrebnima jer su, prema Recktenwaldu, mnogi migranti prijavili da su bolesni ili su ostali bez opravdanja. Šesterici migranata koji su nestali već su potpuno ukinute socijalne naknade, dok se sedam sudionika suočilo s smanjenjem mjesečnih naknada.

Mogućnosti integracije kroz društveno korisni rad

Očekuje se da će program do sljedeće godine uključiti ukupno 200 tražitelja azila u usluge u zajednici. Troškovi za to iznose oko 150.000 eura u St. Wendel. Unatoč početnim preprekama, Recktenwald je optimističan: on vidi projekt kao mogući model za provedbu u cijeloj zemlji. Slične inicijative već postoje u drugim okruzima koje vodi CDU, iako rezultati variraju. U Burgenlandu, Saska-Anhalt, javilo se približno 100 kandidata za 36 radnih mjesta, prema informacijama iz Svijet dva od tri ne, zbog čega početna situacija izgleda prigušeno. Ovdje su 54 od 60 migranata koji nisu ispunjavali uvjete dobili smanjene socijalne naknade.

Drugi primjer je okrug Saale-Orla u Tiringiji, gdje se također provodi program. Distrikt Administrator Christian Herrgott, koji se smatra pionirom, tamo je već uspio realizirati prve radne obveze. Trenutno su 63 od 96 dodijeljenih tražitelja azila aktivna u mjerama. Ponuđene aktivnosti uključuju, između ostalog, košenje i pospremanje travnjaka. Prema Herrgottu, postignuti uspjesi su ohrabrujući, iako organizacija nije bez izazova. No, valja naglasiti da nisu svi migranti voljni sudjelovati u ponuđenim mjerama.

Kritika i pravni okvirni uvjeti

Kritike radnih obveza dolaze prvenstveno od ljevičarskih stranaka poput SPD-a, Zelenih i ljevice, koje tvrde da bi takvi programi mogli odvratiti migrante od redovnog rada. No, pravni okvir za takve radne obveze je jasan: Zakon o naknadama za tražitelje azila promijenjen je tek u veljači 2024. kako bi se stvorila pravna osnova za te mjere. U tom kontekstu, važno je napomenuti da je pravo na socijalnu pomoć u Njemačkoj povezano s određenim uvjetima, kao što su dob, sposobnost zarađivanja i potreba za pomoći Azil.net opisuje.

Ukratko, unatoč dosadašnjem padu broja sudionika, ostaje nada da će programi imati dugoročni pozitivan učinak na integraciju tražitelja azila. Uostalom, sudjelovanjem u dobrotvornom radu migranti imaju priliku ne samo ispuniti svoje dužnosti, već i steći dragocjeno iskustvo i naučiti jezik, što im može olakšati svakodnevni život u Njemačkoj.