Suche
Mein Konto
Olujni udari na Baltičkom moru: trenutne razine i sigurnosne informacije
Dana 21. rujna 2025., trenutne razine vode u Baltičkom moru pokazuju koliko često olujni udari pogađaju regiju i koje su mjere upozorenja poduzete.
Olujni udari na Baltičkom moru: trenutne razine i sigurnosne informacije
21. rujna 2025. razina vode u zaljevu Kiel i cijeloj regiji Baltičkog mora vrlo je visoka. Olujni udari na obali Baltičkog mora događaju se nekoliko puta godišnje, a nedavne sezone pokazale su da vremenski uvjeti vrše sve veći pritisak na cijene na stanovnike obale. Prema [kn-online.de]. Zabilježeni olujni udari. Slična je slika i za tekuću sezonu, s tim da vremenski uvjeti donose još veću neizvjesnost.
Malovodje je, pak, rjeđe. Ovdje su zabilježena četiri niska vodostaja u sezoni 2021./2022., a samo dva u sezoni 2022./2023. Razine vode uvelike variraju, s različitim klasama olujnih udara na njemačkoj obali Baltičkog mora koje su jasno definirane. Olujni udar se opisuje kao blagi od 1,00 metara iznad srednje razine vode, dok ekstremni olujni udari mogu doseći vrijednosti iznad 2,00 metra.
Vodostaji 21.09.2025
Trenutačni vodostaji pokazuju neke relevantne vrijednosti:
| vode | Razina vode (cm) | razlika do srednje vode |
|---|---|---|
| Sjeverno more | 488 | -16 cm |
| jesetra | 619 | 0 cm |
| Elba | 548 | +68 cm |
| Polarna patka | 469 | 0 cm |
Upozorenja na poplave u Njemačkoj regulirana su Zakonom o civilnoj zaštiti i pomoći u katastrofama. Ako su vodostaji opasni, centar za zaštitu od poplava je aktivan i upozorenja se mogu izdati putem raznih kanala, poput radija, televizije ili čak digitalnih reklamnih panoa. Važno je poduzeti prave mjere u vrijeme olujnih udara: od isključivanja plina i struje do pripreme brojeva za hitne slučajeve kao što su 112 (vatrogasci) i 110 (policija).
Učinci globalnog zatopljenja
Strah od jakih olujnih udara je stvaran i pogoršan je klimatskim promjenama. Prema Deutschlandfunk, obala Baltičkog mora doživjela je jedan od najgorih olujnih udara u 150 godina u listopadu 2023., što je dovelo do ogromne materijalne štete. Vjerojatnost olujnih udara značajno je porasla, što se ističe u prognozama IPCC-a. Porast razine mora do 1,8 metara do 2100. značio bi da bi takvi događaji mogli postati češći u budućnosti. Mnogi obalni gradovi nedovoljno su zaštićeni samo zato što je obala Baltičkog mora samo 30 posto nasipana, za razliku od obale Sjevernog mora, koja je potpuno zaštićena nasipima.
Ali nisu samo tijekom olujnih udara ljudi zabrinuti za buduću vremensku situaciju. Ljudi u regiji također trebaju biti svjesni mogućih posljedica. Sve u svemu, jedno ostaje jasno: hitno je potrebno prilagoditi mjere zaštite obale, bilo izgradnjom viših nasipa ili mjerama zaštite prirode.
Potreba za djelovanjem je jasna i stanovništvo se poziva da se na vrijeme pripremi za izazove u nadolazećim godinama. Ukratko, može se reći da trenutni vodostaji i nepredvidivi olujni udari u Baltičkom moru nisu samo lokalni već i globalni problem.