Velika tehnologija na nišanu: Ugrožavaju li Amazon i Google našu demokraciju?

Velika tehnologija na nišanu: Ugrožavaju li Amazon i Google našu demokraciju?

1. srpnja 2025. postat će jasno da moć velikih digitalnih platformi kao što su Amazon, Google i Meta postaje sve važnija ne samo u gospodarstvu, već i u demokraciji. Ove se tvrtke doživljavaju kao novi titani, koji ostvaruju značajan prihod putem internetske trgovine i oglašavanja. Ali dok oblikuju gospodarski krajolik, postoje kritički glasovi koji upozoravaju da njihova dominacija prijeti demokraciji. Kako prenosi ORF, ovaj utjecaj je čak opisan kao "digitalni državni udar" jer platforme u velikoj mjeri određuju što korisnici mogu čitati, čuti i vidjeti.

No, rasprava o utjecaju tehnoloških kompanija daleko nadilazi prošlost. Online platforme kao što su X, TikTok i YouTube izazivaju javnu raspravu i slobodu izražavanja. U svojim doprinosima stručnjaci poput Anne Jobin i Manuela Puppisa bave se izazovima koji dolaze s reguliranjem ovih platformi. U Europi, primjerice, prema znanstvenicima, ograničenja izražavanja dopuštena su sve dok služe javnom interesu. Međutim, propisi su vrući krumpir, osobito kada je riječ o tome kako se nositi s legalnim, ali potencijalno štetnim sadržajem.

Opasnosti moći platforme

Tehnološki divovi često su u središtu kritika kao prijetnja konkurenciji i slobodi. Komentar Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja jasno pokazuje da samo nekoliko kompanija ne samo da želi kontrolirati tržišta, već i aktivno utjecati na politički diskurs. Mark Zuckerberg, primjerice, zalaže se za sprječavanje tržišnih sankcija protiv američkih tehnoloških tvrtki. To se događa u okruženju u kojem je čak najavio da će odustati od provjere činjenica - stvarajući prostor za dezinformacije. Zapitajmo se što to znači za našu demokraciju!

Veza između ekonomske moći i politike više nije tajna. Poduzetnici poput Elona Muska i Jeffa Bezosa koriste svoje platforme ne samo za poslovni uspjeh, već i za utjecaj na političke odluke. Musk cenzurira sadržaj na X-u, dok Bezos kontrolira Washington Post, gdje se formiraju važna politička mišljenja. Stručnjaci ovakav razvoj događaja nazivaju pojavom plutokracije koja ugrožava temelje demokratskog društva.

Potraga za rješenjima

Postoje pozivi za strukturne reforme kako bi se decentralizirala moć tih korporacija i osiguralo pošteno tržišno natjecanje. Sve su glasniji glasovi koji govore da ne samo da su potrebni tržišni postupci protiv Googlea i Co., nego su potrebne i stvarne, duboke promjene kako bi se razbila monopolistička dinamika. Tko zapravo ima koristi od sadašnjih uvjeta, a tko je marginaliziran? Ova pitanja tek treba razjasniti.

Ima još puno toga za napraviti po pitanju regulative. EU je već stvorio propise kao što su Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima, ali mnoge platforme i dalje rade na marginama zakona. Unatoč svim naporima u digitalnoj samoobrani i medijskom opismenjavanju, ostaje napomenuti da se rješenja ne mogu tražiti samo na individualnoj razini, već zahtijevaju sveobuhvatnu strukturnu promjenu.

Živimo u vremenu kada je ključno preoblikovati digitalni krajolik tako da sloboda izražavanja i natjecanje u demokratskom društvu ne budu zanemareni. Lopta je sada u dvorištu onih koji donose političke odluke kako bi odredili pravi smjer - jer se ovo pitanje tiče svih nas.

Za daljnje informacije i dublji uvid u ovu temu, pogledajte članke iz ORF, Sveučilište u Freiburgu i DIW.