Alarm drona u BER-u: ​​Senator unutarnjih poslova poziva na hitne obrambene mjere!

Alarm drona u BER-u: ​​Senator unutarnjih poslova poziva na hitne obrambene mjere!

Danas, 1. studenog 2025., teme sigurnosti i tehnologije u središtu su javnih rasprava u Njemačkoj. Nedavni incident u zračnoj luci BER ponovno je pokrenuo raspravu o potrebi za poboljšanom obranom bespilotnih letjelica. Senatorica unutarnjih poslova Iris Spranger poziva na više energije u borbi protiv ovih neovlaštenih letjelica. Južnonjemački javlja da je zračni promet u Schönefeldu u petak navečer bio zaustavljen gotovo dva sata zbog viđenja drona. Neki su letovi morali biti preusmjereni, a jedan let je čak i otkazan.

Uprava unutarnjih poslova u Berlinu već ima mjere za otkrivanje i obranu dronova u pripremi. Spranger snažno podupire saveznu inicijativu za stvaranje središnjeg središta za obranu bespilotnih letjelica i zalaže se za daljnje kupnje u ovom području. Pozitivno se gleda na potez udruživanja nadležnosti savezne i državne vlade. Bundeswehr bi također trebao pružiti podršku u obrani bespilotnih letjelica, ali pod strogim zakonskim zahtjevima.

Pravne promjene i nadolazeći izazovi

Brzo širenje bespilotnih zrakoplovnih sustava predstavlja sve veći izazov za sigurnost. Uprava za unutarnje poslove zajedno sa Zastupničkim domom radi na prilagodbi Zakona o općoj sigurnosti i redu kako bi se poboljšao pravni okvir za obranu bespilotnim letjelicama. U tijeku je i izvješće o stanju Federalnog ministarstva unutarnjih poslova u kojem su sažeti uvjeti za postupanje.

Ali čini se da nije pogođena samo zračna luka BER; Slični incidenti zabilježeni su i u zračnoj luci München. Ovo postavlja pitanja o učinkovitosti postojećih mjera zaštite od dronova i služi kao poziv na buđenje za širu raspravu o sigurnosnim strategijama.

Paralele s međunarodnim trendovima

U kontekstu sigurnosnih pitanja vrijedi pogledati i izvan državnih granica. Dakle, ideja o digitalnom suverenitetu dolazi u prvi plan, poput članka ZDNet ističe. Austrija se, primjerice, uspješno prebacila s velikih tehnoloških tvrtki na vlastitu platformu Nextcloud. Ovaj potez, podržan inicijativom EuroStack, ima za cilj zaštititi osjetljive podatke unutar europskih granica i smanjiti ovisnost o stranim pružateljima cloud usluga.

Slični napori mogu se primijetiti u Njemačkoj i drugim zemljama EU. Schleswig-Holstein se prebacio na softver otvorenog koda kako bi dobio veću kontrolu nad procesima osjetljivim na podatke. Ovi trendovi pokazuju da se pitanja digitalne i fizičke sigurnosti sve više isprepliću i da propisi na lokalnoj i europskoj razini igraju središnju ulogu.

Zaključno, složenost sigurnosne situacije – kako u zračnom tako iu digitalnom prostoru – neprestano donosi nove izazove i odgovornosti. Sposobnost uspješnog prevladavanja ovih izazova neće utjecati samo na sigurnosnu situaciju, već i na razvoj naših društvenih struktura u cjelini.